U hotelu Regent Esplanade 1. ožujka 2006. održan je skup pod nazivom Unaprjeđenje konkurentnosti Hrvatske; Fokus na regulatornu reformu i upravljanje kvalitetom. Skup je organiziralo Nacionalno vijeće za konkurentnost u suradnji s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID). Skupu je prisustvovao dr. Ivica Oslić, menadžer za upravljanje kvalitetom u našoj kompaniji, koji je u sklopu teme Upravljanje kvalitetom održao prezentaciju "EFQM razine izvrsnosti" i koji kratko komentira ovo događanje.

Skup je organiziran radi uključivanja društvenih lidera i ključnih institucija Hrvatske u promicanje i provedbu regulativne reforme i normi kvalitete, što bi moglo postupno dovesti do poboljšanja položaja Hrvatske na skali globalne konkurentnosti. Poseban gost na skupu je bio Augusto Lopez-Claros, glavni ekonomist i direktor Programa globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma. Na skupu su sudjelovali članovi Nacionalnog vijeća za konkurentnost, predstavnici ministarstava i državnih agencija te predstavnici vodećih domaćih kompanija. U plenarnom dijelu je Augusto Lopez-Carlos održao prezentaciju s nazivom "Hrvatska u izvješću o globalnoj konkurentnosti", a uslijedile su dvije panel diskusije: Strategija regulatorne giljotine i Upravljanje kvalitetom.

U svojoj prezentaciji Augusto Lopez-Claros ukazao je na devet stupova konkurentnosti i postignuća Hrvatske u odnosu na 25 zemalja u EU. Prva četiri stupa predstavljaju osnovne zahtjeve neophodne za razvoj ekonomije. Sljedeća tri stupa su važna za postizanje učinkovitosti, a posljednja dva za ostvarenje inovacija.

Hrvatska u "Izvješću o globalnoj konkurentnosti" u 2005. godini prema Indeksu globalne konkurentnosti zauzima 64. mjesto od 117 zemalja te se nalazi u grupi s Bugarskom i Rumunjskom. Nacionalno vijeće za konkurentnost je ocijenilo da su nužne intenzivne reforme koje bi dovele do značajnijeg povećanja konkurentnosti i približavanja naprednijim zemljama u EU.

Posebno su bili istaknuti već dugo prisutni problemi u poslovnom okruženju, kao što su opća niska učinkovitost javne uprave i pravosuđa, neučinkovitost vladinih potpora, korupcija te niska produktivnost na financijskom tržištu, tržištu rada i proizvoda.

Hrvatske kompanije su danas suočene sa složenim, skupim i rizičnim domaćim regulatornim okruženjem. Pravni režimi i upravna praksa su zastarjeli, a stalno se proizvode novi zakoni i propisi koji ne odgovaraju mogućnostima privrede. To bi moglo postati još složenije i skuplje, jer treba prihvatiti oko 93 000 stranica EU legislative. Vlada je uvidjela potrebu uklanjanja zapreka poslovnim ulaganjima i razvoju pojednostavljenjem procesa i procedura državne administracije te provedbom regulatorne reforme koristeći informatičke tehnologije. Primjer uspješne reforme je usluga HITRO koja, kao dio programa e-Hrvatska, omogućuje bržu registraciju poduzeća te e-katastar.

Primjena informatike sama neće moći smanjiti brojne regulatorne troškove. To znači da je nužno ubrzano preispitivanje velikoga broja propisa, nemilosrdno uklanjanje nepotrebnih propisa te uvođenje kontrole kvalitete novih propisa. Tu tzv. "tehniku giljotine" već su koristile druge tranzicijske zemlje, a njihovo iskustvo pokazuje da je tijekom jedne godine moguće smanjiti broj postojećih propisa za 20 do 50%. Tako opsežna deregulacija može imati velik pozitivan učinak na poslovno okruženje, pa time i na našu kompaniju.

Uspješno uključivanje u međunarodnu trgovinu nije moguće bez izgradnje osnovne infrastrukture za normizaciju, mjeriteljstvo, akreditaciju i certifikaciju. Hrvatska je tu zadovoljila osnovne zahtjeve nedavnim osnivanjem Hrvatskog zavoda za norme, Hrvatskog mjeriteljskog instituta i Hrvatske akreditacijske agencije.

Kvaliteta proizvoda i usluga danas se smatra nečim što mora biti, odnosno o čemu se ne pregovara. ISO norme za sustav upravljanja kvalitetom nisu dovoljne za izvrsna postignuća. Uporna i dugogodišnja primjena nekoga od modela izvrsnosti vodi do ostvarenja poslovne izvrsnosti.

Dr. I. Oslić