Ericsson Nikola Tesla predstavlja se kao kompanija znanja. Cjelovita komunikacijska rješenja, softverski paketi, aplikacije za Internet, uključujući i onaj mobilni, te komunikacijske usluge nevidljivi su i neopipljivi proizvodi te tvtke, ali ipak sve prisutniji u svakodnevnom životu običnoga čovjeka. Temelj svega je znanje domaćih djevojaka i mladića, mahom diplomiranih inženjera elektrotehnike i računarstva, koje upakirano u spomenute proizvode iz Hrvatske "putuje" u svijet kompanijinim prodajnim kanalima. Dobar dio te pameti nalazi se u kompanijinom Institutu za telekomunikacije, jednim od ključnih korporacijskih razvojnih centara te jednim od najvećih istraživačko-razvojnih centara u regiji. O tržišnoj konkurentnosti hrvatskih stručnjaka u telekomunikacijama razmišljamo u društvu Siniše Krajnovića, pomoćnika direktora te rukovoditelja jedinica za Istraživačko-razvojne operacije i za Nove programe u Institutu Ericssona Nikole Tesle.

- Zašto znanje postaje sve važniji čimbenik društvenoga i gospodarskoga napretka?

- U suvremenom društvu koje se temelji na elektroničkom poslovanju i pravilima nove ekonomije stručna znanja preduvjet su gospodarskoga rasta. Znanje je postalo ključni ekonomski resurs i osnovni preduvjet za ostvarivanje prednosti nad tržišnim takmacima. Suvremeno društvo upravo zbog toga je društvo znanja. Ericsson Nikola Tesla, kao predvodnik u novoj ekonomiji na domaćem tržištu, djeluje kao kompanija znanja, a intelektualni kapital ističe se kao najveća kompanijina vrijednost. Istraživanje i razvoj na toj slici modernih društveno-gospodarstvenih trendova zauzimaju stoga mjesto u prvom planu. U ovom trenutku ETK Institut za telekomunikacije, uz realizaciju tekućih projekata koji obuhvaćaju različite segmente u telekomunikacijama i temelje se na suvremenim visokim tehnologijama s naglaskom na informacijske i komunikacijske tehnologije, razvija znanja koja će biti potrebna u budućnosti.

- S obzirom na Vaše internacionalno radno iskustvo gdje nalazite sličnosti i razlike kada usporedite situaciju u Ericssonu Nikoli Tesli, odnosno, u Hrvatskoj sa stanjem na području istraživanja i razvoja u svijetu?

- Kako sam se ne tako davno vratio iz Irske gdje sam tri godine proveo u Ericssonovoj kompaniji u Dublinu na poziciji direktora istraživačko-razvojnoga centra, imam donekle uvid u razvoj novih poslovnih strategija koje razvijene zemlje Europe koriste kao odgovor na značajno promijenjeno poslovno i tržišno okruženje. U zadnjih nekoliko godina telekomunikacijske kompanije su bile pod velikim pritiskom globalnih razmjera da optimiziraju svoje poslovanje uslijed smanjenja investicija operatora u razvoj i nadogradnju mreža, a taj je trend zahvatio i Ericsson. Istraživanje i razvoj također su stavljeni pod «optimizacijsku lupu». Moja konkretna iskustva iz Irske pokazuju da se u takvom okruženju isključivo insistiranjem na razvoju kompetencija može povećati tržišna konkurentnost koja diktira zakon opstanka. Povećana djelotvornost i svijest o potrebi racionalizacije operativnih troškova također su bitni, ali bez kontinuiranoga razvoja znanja nema napretka. Ista razmišljanja zatekao sam u Ericssonu Nikoli Tesli po povratku u zemlju. Ono u čemu nalazim bitne razlike je razina društvene i gospodarstvene uređenosti koja je u Irskoj veća te stoga omogućuje bržu penetraciju novih strategija i načina poslovanja u širu zajednicu. Hrvatska ima stručne i kvalitetne kadrove, samo mora stvoriti društveno-ekonomsku klimu u kojoj će njihova vrijednost najbolje doći do izražaja. Sudjelujući u radu menadžment tima irskog Ericssona shvatio sam da je u promoviranju novoga načina rada veoma važno da šira zajednica razumije i prihvati nove strategije utemeljene na realnoj vrijednosti znanja.

- Iz razvijene Europe stižu vijesti o «gladi» za kvalitetnim stručnjacima. Na koji način se Ericsson Nikola Tesla bori protiv tzv. odljeva mozgova?

- Ericsson Nikola Tesla u specifičnoj je poziciji u odnosu na neke druge hrvatske kompanije. Naime, kao članica globalno prisutnoga Ericssona zbog vrhunskih stručnjaka kompanija privlači visoko-kvalitetne, sofisticirane poslove u području najsuvremenijih tehnologija u Hrvatsku. S obzirom na uvjete koje kompanija osigurava svojim zaposlenicima i s obzirom na kontakt sa svjetskim suvremenim kretanjima zaposlenici Ericssona Nikole Tesle ne osjećaju potrebu da zauvijek odu iz zemlje. Sudjelujući u globalnim Ericssonovim projektima ili na korporativnim pozicijama i izvan Hrvatske, kao što sam, uostalom, i sâm učinio, pronose dobru reputaciju kompanije u korporativnoj zajednici, a s obzirom na kvalitetu njihova učinka i troškovnu učinkovitost u kompaniju se slijevaju nove korporativne odgovornosti, odnosno, nove prilike za dokazivanje. Ipak, da bi se dugoročno spriječio odlazak obrazovanih ljudi iz zemlje, potrebno je povećati razinu općeg životnoga standarda u Hrvatskoj, što znači povećati razinu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u cjelini. Tu se ponovo vraćamo na važnu ulogu znanja.

- Na koji način ETK pridonosi dugoročnoj konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva?

- Naša je kompanija dio znanstvene zajednice u Hrvatskoj, ali i šire budući da stručnjaci kompanije svoje znanje dijele s kolegama iz regije, pa i svijeta. Pri tomu je veoma važna suradnja s hrvatskim akademskim ustanovama čiji je profil blizak telekomunikacijama. Tu prije svega mislim na suradnju s Fakultetom elektrotehnike i računarstva iz Zagreba te Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita. Dobra suradnja znanstveno-obrazovne zajednice s privredom utemeljenom na suvremenim komunikacijsko-informacijskim tehnologijama može osigurati daljnje jačanje istraživačkih baza u Hrvatskoj, što je preduvjet za povećanje dugoročne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Ericsson Nikola Tesla sa svojim snažnim Institutom za telekomunikacije u kojemu radi više od tri stotine stručnjaka značajno pridonosi tom procesu.

- Što Ericsson Nikola Tesla kao kompanija znanja može ponuditi u regiji? Je li naša kompanija dobar primjer uspješnoga stranoga ulaganja u domaću pamet?

- Prisustvo multinacionalnih kompanija i inozemna ulaganja u Hrvatsku, pa i u istraživačko-razvojne centre u Hrvatskoj, su nužni i korisni za našu zemlju. Primjer Ericssona Nikole Tesle to potvrđuje. Pri tomu naglašavam kako svoju regionalnu konkurentnost te zainteresiranost stranih ulagača možemo povećati samo ako ustrajemo u razvoju svojih znanja. Niska cijena rada ne bi smjela biti primarni razlog ulaska stranih investitora u Hrvatsku, već bi to trebala biti tržišna konkurentnost utemeljena na visoko kvalitetnom i vrijednom stručnom znanju. Visokoobrazovani i stručni kadar kojim Hrvatska raspolaže, uska suradnja znanstvene i obrazovne zajednice s industrijom temeljenom na visokim tehnologijama te insistiranje na konkurentnosti znanjem moji su odgovori na to pitanje.

J. Lončar