U sklopu Sajma medicine i tehnike na Zagrebačkom Velesajmu održan je od 19. do 21. svibnja 2004. drugi Hrvatski kongres telemedicine s internacionalnim sudjelovanjem, u organizaciji Hrvatskoga društva za telemedicinu, Hrvatskog liječničkog zbora (Croatian Telemedicine Society of the Croatian Medical Association). Dojmove sa skupa prenosi nam Miroslav Končar, stručnjak naše kompanije, koji je Kongresu prisustvovao u svojstvu predstavnika hrvatskoga ogranka HL7 udruge.
Scena s Hrvatskoga kongresa telemedicine 2004.
U program ovogodišnjega Hrvatskoga kongresa telemedicine bio sam aktivno uključen u dva navrata. Drugog dana programa, u sklopu simpozija posvećenom primjeni informatičkih sustava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, održao sam predavanje pod nazivom «Principles and Methodology of HL7 Standards». Cilj prezentacije bio je upoznati auditorij s osnovnim pojmovima HL7 norme te rezultatima rada HL7 podružnice u Hrvatskoj, odnosno projekta informatizacije primarne zdravstvene zaštite u kontekstu primjene HL7 specifikacije za potrebe hrvatskoga zdravstvenog poslovnog procesa.
Posljednjega dana skupa, u organizaciji Hrvatskoga društva za medicinsku informatiku, održan je okrugli stol po nazivom «Informacijski sustavi i mreže u zdravstvu RH – stanje i perspektive njihova razvoja u europskom kontekstu». Skup je bio izuzetno dobro posjećen te je bio popraćen konstruktivnom diskusijom u kojoj sam i sam sudjelovao. Kao pozvani govornici kratka predavanja u sklopu okruglog stola održali su predstavnici Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, Ministarstva rada i socijalne skrbi, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Središnjega državnoga ureda za e-Hrvatsku i dugih istaknutih institucija u zemlji aktivnih u pitanjima primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija za potrebe zdravstva. U kontekstu EU akcijskoga plana e-Europe 2005, unutar kojeg e-zdravstvo ima posebno naglašenu važnost, istaknuta je potreba usvajanja europskih i svjetskih normi te usklađivanja hrvatskog zakonodavstva i legislative s europskim regulativama i smjernicama. Nadalje, u sklopu okrugloga stola potvrđena je odlučnost Vlade RH da nastavi s realizacijom projekata informatizacije primarne zdravstvene zaštite, bolnica, nacionalnoga javnoga zdravstva, ali nakon prosudbe dosadašnjih rezultata. Ključni preduvjeti za to su podizanje kvalitete usluge te smanjenje troškova. U naknadnoj diskusiji raspravljalo se o trenutačnom stanju, dosadašnjim postignućima i o dugačkom putu i izazovima koji predstoje u ostvarenju projekata informatizacije zdravstva na svim razinama. Spomenuto je da je RH bila prva država u svijetu koja je uvela Domove zdravlja (1959) te druga država koja je uvela specijalizaciju iz obiteljske medicine (1964). Također, u diskusiji je bilo i dosta govora o HL7 normi, gdje sam predstavio rezultate i reference ETK, istaknuvši da idemo ukorak s najnaprednijim dostignućima u tom području.
