Tvrtke iz skupine 400 najvećih u hrvatskom gospodarstvu, iako čine samo 0,59 posto ukupnoga broja poduzetnika u Hrvatskoj, zapošljavaju trećinu svih radnika u gospodarstvu, ostvaruju 48,19 posto ukupnoga prihoda u Hrvatskoj i 51,5 posto dobiti nakon oporezivanja, raspolažu s 58,8 posto vrijednosti imovine i 67 posto kapitala i rezervi cijeloga gospodarstva.

Desetu godinu za redom Privredni vjesnik i Financijska agencija (FINA) pripremili su rang-listu 400 najvećih hrvatskih tvrtki. Tijekom desetljeća u kojem se provodilo to rangiranje došlo je do velikih promjena na listi 400 najvećih. Samo je 118 tvrtki od 400 iz 1994. koje su uspjele i u 2003. zadržati svoje mjesto u ovoj elitnoj skupini, a među njima se nalazi i Ericsson Nikola Tesla. Na popisu 400 najvećih u 2003. našlo se 56 novih tvrtki. Dio njih poslovalo je i do sada, ali ne samostalno (npr. HT- Mobilne komunikacije), dok ostatak čine brzo rastuće tvrtke koje su tijekom prošle godine ostvarile velik skok u kvaliteti poslovanja.

Prošla poslovna godina nije bila ni približno tako uspješna kao što bi bila da je nastavljen rast iz 2002. Unatoč solidnom rastu prihoda od 12 posto (na 218 milijardi kuna) u grupi 400 zabilježen je zabrinjavajući trend: ostvarena dobit je manja za 30 posto, a gubici su porasli za 35 posto. Istina, dobit je veća od gubitka, ali zabrinjava negativni trend.

Ljestvica deset najuspješnijih po prihodu i dobiti već deset godina ne donosi velika iznenađenja. Gotovo uvijek većinu čelnih pozicija drže iste kompanije, koje samo malo izmjenjuju pozicije. Prvorangiranih stotinu tvrtki na popisu najboljih po ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 2003. ostvarilo je 9.407 milijuna kuna dobiti, što predstavlja gotovo cjelokupnu dobit te elitne (91,3 posto) i blizu polovine (47,1 posto) sveukupne dobiti ostvarene u hrvatskom gospodarstvu.

Mi, u Ericssonu Nikoli Tesli možemo biti zadovoljni jer smo tijekom zadnjih deset godina svojim dobrim poslovnim rezultatima osigurali visok plasman na rang-listi «dobitaša», a u posljednje dvije godine stabilizirali smo se na solidnom 12. mjestu. Na listi najvećeg porasta dobiti u apsolutnom iznosu u usporedbi s 1994. zauzimamo visoko peto mjesto.

Pokazatelji govore da se konstantno smanjuje broj tvrtki u prerađivačkoj industriji: 1994. na ljestvici najvećih bilo ih je 168, a danas ih je samo 112. Trgovačkih poduzeća bilo je 97, dok ih je danas 159. Očito, te dvije djelatnosti najviše određuju strukturu hrvatskoga gospodarstva, s tim da trgovina preuzima primat u ukupnom prihodu.

Skupina 400 najboljih sudjeluje u realizaciji više od polovice ukupnog hrvatskog izvoza (56,67 posto), a samo stotinu najvećih po izvoznim prihodima dostiže visokih 80 posto prihoda od izvoza skupine 400. Ponosni smo što je naša kompanija na trećem mjestu na rang listi najvećih hrvatskih izvoznika u 2003., i na trećem mjestu na rang listi za najbrži rast izvoza u apsolutnom iznosu u odnosu na 1994. Značaj izvoza, naročito visoke tehnološke razine, u hrvatskom gospodarstvu je velik. Prema podacima za 2003. pokrivenost uvoza izvozom je ispod 50 posto. Dodatno zabrinjava činjenica da izvoz u Europsku uniju opada i da je gotovo prepolovljen: s 0,36 posto udjela u 2001. pao je na 0,19 posto u 2003. Zabrinjava i izvozna struktura koja se i dalje pogoršava, pa dominiraju proizvodi nižih tehnoloških sadržaja.

U tvrtkama s liste 400 najvećih u 2003. zaposleno je 270.844 radnika ili 34,4 posto ukupnoga broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu. U usporedbi s prethodnom godinom, a još više u usporedbi s prvom godinom rangiranja, konstantno se smanjuje broj zaposlenih u skupini 400 najboljih. Osnovni razlog za taj trend su velike racionalizacije koje su provedene u desetgodišnjem razdoblju u velikim javnim poduzećima, kako bi se broj zaposlenih uskladio sa smanjenim opsegom rada, provedenom modernizacijom i drugim mjerama za podizanje produktivnosti. U dijelu tvrtki tome je pridonijela i provedena privatizacija.

V. Mihajlic