Zaraditi mirovinu koja će svojom visinom jamčiti financijsku sigurnost i bezbrižnost kada se jednog dana priključi milijunskoj skupini penzionera, želja je svakog radno aktivnog stanovnika naše zemlje. Treba biti svjestan činjenice da je u današnje krizno vrijeme to veoma zahtjevan cilj koji traži brigu i aktivnu ulogu svakog budućeg umirovljenika, i to bez odgode. Odmah!

Kriza mirovinskih fondova globalni je problem i pogodila je cijeli svijet, pa tako i Hrvatsku. Niska stopa nataliteta, povećanje udjela starije populacije u ukupnom stanovništvu, nesklad između uplata mirovinskih doprinosa i rastućih potreba umirovljenika, siva ekonomija i izbjegavanje plaćanja doprinosa, problemi tranzicije i rat samo su neke teškoće koje su teško pogodile hrvatski mirovinski sustav.

Ovakva kretanja nametnula su nužnost mirovinske reforme u Hrvatskoj. Pokrenuta reforma ima za cilj osigurati dugoročno održiv sustav koji će štititi osiguranike od rizika starosti, ali koji će istodobno biti usklađen s ekonomskim razvojem i neće predstavljati kočnicu gospodarskoga rasta.

Produženje radnog vijeka osiguranika, zadržavanje sustava generacijske solidarnosti te uvođenje obveznih i dobrovoljnih osiguranja na temelju kapitalizacije osnovne su karakteristike hrvatske mirovinske reforme.

Uz obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (prvi stup mirovinskog osiguranja, u koji se ulaže 15% bruto plaće) i obvezno ulaganje u mirovinski fond po izboru (drugi stup, 5% bruto plaće), građanima je omogućena dodatna štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima (treći stup). Iznos mirovine iz trećega stupa ovisi o visini uloženih sredstava, propisanih državnih poticaja i prinosa fonda. Početak isplate mirovine je moguće ugovoriti najranije s navršenih 50 godina života. Kroz članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu, članu se nudi mogućnost da:

· sam bira i može mijenjati visinu i trajanje uplate u fond - prestanak uplata ne znači i prestanak članstva u fondu,

· uplatom u fond ostvaruje pravo na državna poticajna sredstava – na ukupno uplaćen godišnji doprinos, država odobrava poticaj od 25%, ali najviše do 1250 kuna,

· smanjuje svoju poreznu osnovicu poreza na dohodak – neoporezivi dio dohotka uvećava se za iznos uplaćenog doprinosa, ali najviše do 1050 kuna mjesečno,

· sam donosi odluku o nasljedniku sredstava na osobnom računu.

Više o mirovinskoj reformi hrvatskog mirovinskog sustava možete pročitati u Komunikacijama broj 3/2004.

U želji da potakne svoje zaposlenike da se sami organiziraju i aktivno uključe u planiranje i kreiranje visine svoje vlastite mirovine, stručne službe kompanije Ericsson Nikola Tesle pokrenule su aktivnosti pronalaženja najpovoljnijih mogućnosti za osnivanje zatvorenoga mirovinskog fonda (3. stup), kao jednog od kvalitetnih oblika osiguranja veće mirovine.

Nakon temeljitog sagledavanja ponuda na hrvatskom tržištu, predloženo je, a Nadzorni odbor kompanije je donio odluku, da se Ugovor o pokroviteljstvu, osnivanju i upravljanju Zatvorenim mirovinskim fondom sklopi s Raiffeisen društvom za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.o.o., liderom na hrvatskom tržištu dobrovoljnih mirovinskih fondova s preko 7100 članova te imovinom od oko 31 milijun kuna.

Osnivanjem zatvorenog mirovinskog fonda, kompanija će svojim zaposlenicima omogućiti dobrovoljnu mirovinsku štednju pod povoljnijim uvjetima od onih koji vrijede za članove otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, a ujedno će kao pokrovitelj fonda imati aktivnu ulogu u planiranju i provođenju investicijske politike fonda.

Tijekom rujna u suradnji s Raiffeisen društvom za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.o.o poduzet ćemo čitav niz aktivnosti kojima ćemo zaposlenike detaljno informirali o prednostima i o mogućnostima učlanjenja u zatvoreni mirovinski fond.

Vjerujemo da će zaposlenici kompanije Ericsson Nikola Tesle prepoznati povoljnu priliku za osiguranje svojih bezbrižnih «zlatnih» godina.

V. Mihajlic