Veliki izumitelj Nikola Tesla u svojim je vizijama imao sliku energetskog GRID-a, rešetke koja bi omogućavala i vezivala energetski sustav u jedinstvenu cjelinu. Ostvarenje njegove zamisli je danas u punom zamahu.
Ideja o povezivanju energetskih sustava u jedinstvenu cjelinu rodila se davno u Teslinoj glavi. Tek danas u 21. stoljeću ta ideja nailazi na svoju punu afirmaciju.
Nacionalni gridovi su uspostavljeni u elektroenergestkim sustavima, a uspostavljaju se i međunacionalni gridovi, čime nam je osiguran slobodan protok električne energije i razmjena između raznih nacionalnih energetskih sustava. Kao korisnici smo u potpunosti osjetili dobrobit upotrebe električne energije dolaskom u bilo koji dio urbane zajednice i mogućnost priključivanja našeg uređaja i upotrebe električne energije.
Ono što je danas također realnost je velika popularnost i zanimljivost teme računalnih gridova, sustava koji integriraju veliki broj računala u jedinstvenu cjelinu pri čemu korisnici toga cjelovitog sustava ne brinu o tome gdje će se njihov zahtjevni računalni zadatak izvršiti, već samo o problemu koji žele riješiti. GRID sustavi se koriste za rješavanje složenih znanstvenih, poslovnih, inženjerskih i drugih zadataka.
Primjena u Hrvatskoj uz angažman Ericssona Nikole Tesle
Kao i u drugim zemljama i u Hrvatskoj se intenzivno radi na GRID tehnologiji.
Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske prihvatilo je nacionalni GRID poliprojekt u prosincu 2003. godine u sklopu programa Hrvatskoga inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA). Taj je program pokrenut kao jedan od načina povezivanja javnoga znanstveno-istraživačkog sektora i gospodarstva u stvaranju preduvjeta za gospodarski razvoj zemlje. Cilj projekta je izgradnja nacionalne GRID mreže s prototipovima GRID aplikacija. Stručnjaci Ericssona Nikole Tesla i zagrebačkoga Fakulteta elektrotehnike i računarstva su bili nositelji osnivanja nacionalnog projekta u koji su unijeli znanje razvijeno kroz višegodišnju uspješnu suradnju.
Na poliprojektu Cro-GRID djeluju tri projekta: Infrastruktura, Posrednik i Aplikacije. Stručnjaci iz Istraživačkog odjela ETK Instituta za telekomunikacije već dvije i pol godine zajedno s kolegama sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu rade na projektu Posrednik koji izgrađuje okrilje posrednika koje koristi model programiranja zasnovan na uslugama (Service Oriented Programming Model). Okrilje posrednika olakšava integraciju i povezivanje GRID aplikacija te nudi mehanizme za njihov ubrzani razvoj. Sam posrednik uspostavlja mrežnu sigurnosnu zonu (Trusted Zone) te omogućava otvoreno mrežno okruženje na zahtjev (On-demand Open Network Environment) kojim se ostvaruje suradnja, natjecanje, sinkronizacija, koordinacija i raspodjeljivanje svih mrežnih i računalnih sredstava cjelokupnog GRID sustava.
Projektom Infrastruktura još prije godinu dana ostvarena je nacionalna GRID infrastruktura koju čine međusobno povezani računalni grozdovi s pripadajućom programskom podrškom. Njome je ostvarena prva hrvatska GRID okolina, koja između ostalog omogućuje korištenje svih računalnih resursa neovisno o lokaciji te udaljeno izvođenje programskih zadataka. Trenutačno pet računalnih centara ostvaruje hrvatsku GRID infrastrukturu, po jedan na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku, Građevinskom fakultetu u Rijeci i Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, te dva u Zagrebu, na Sveučilišnom računskom centru i Institutu Ruđer Bošković.
U okviru projekta Aplikacije, razvijani su programski sustavi koji zahtjevaju veliku procesorsku snagu i spremničke kapacitete. Izvođenje takvih aplikacija na samostalnim osobnim računalima te manjim lokalnim mrežama vremenski je potpuno neprihvatljivo. Aplikacije s ovakvim karakteristikama mogu se pronaći u širokom spektru primjene, od akademske zajednice do gospodarskih i industrijskih primjena. Kao primjer, ističemo aplikaciju simuliranja kvantnih procesa proteina s ciljem farmaceutske primjene, razvijanu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, aplikaciju optimiranja transporta razvijanu na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, aplikaciju indeksiranja i pretraživanja hrvatskoga internetskog prostora razvijanu na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.
Nakon intenzivnog trogodišnjeg rada, poliprojekt Cro-GRID ulazi u završnu fazu. Svi postavljeni ciljevi su ostvareni, a mnogi od njih i nadmašeni. Jedno od bitnijih postignuća je pridruživanje europskom projektu EGEE-II čime je poliprojekt Cro-GRID uzdignut s nacionalne na europsku razinu. U pripremi je nekoliko prezentacija postignutih rezultata i demonstracija ostvarenih prototipova. Također, planiraju se daljnja istraživanja i razvoj kako bi se prenijela stečena znanja i iskustva te iskoristili ostvareni rezultati kako u akademskoj tako i poslovnoj zajednici.
Dr. S. Dešić, dr. D. Huljenić i I. Skuliber
