Ericssonova istraživačko-razvojna zajednica u mnogočemu se izmijenila tijekom zadnjih godinu, dvije dana, no jedno je ostalo konstantno: istraživanje i razvoj u korporaciji koja pretendira na poziciju globalnoga tržišnoga lidera predstavlja njen motor pokretač. Tu važnu zadaću danas iznosi puno manji broj istraživačko-razvojnih centara no što ih je Ericsson imao prije nekoliko godina, a to znači da su oni centri koji danas djeluju u korporaciji suočeni s potencijalnim priljevom novih odgovornosti i poslova. Jedan od njih je i Institut za telekomunikacije Ericssona Nikole Tesle.

Tijekom 2003. i prvih devet mjeseci 2004. ETK Institut za telekomunikacije napravio je, uz podršku korporativnoga menadžmenta odgovornoga za područje istraživanja i razvoja, značajan zaokret u djelovanju. Usredotočenost na istraživačko-razvojne aktivnosti u AXE području, upotpunjeno je aktivnostima u području Cello platforme. Slikovito se može reći kako se istraživanje i razvoj u Ericssonu Nikoli Tesli osovilo na dvije čvrste noge. Kako je to postignuto?

»Tijekom zadnjih godina ETK Institut za telekomunikacije našao je dovoljno snage i pokazao je dovoljno poslovne promišljenosti kako bi, osim u području AXE aplikacija i signalizacije u kojemu je već bio prepoznat u korporaciji kao jedan od vrsnih istraživačko-razvojnih centara, razvijao i kompetencije u području Cello platforme. Takav je pristup neminovno doveo do značajnoga opterećenja svih naših stručnjaka, iziskivao je krajnju odanost poslu i inovativnost u pronalaženju bržih i efikasnijih načina djelovanja koji su nam omogućili da u što kraćem vremenu realiziramo velik opseg posla, uz zadržavanje vrhunske kvalitete. Iskreno zahvaljujem svakom pojedinom stručnjaku Instituta jer sam svjestan da to nije bilo nimalo lako. Danas, međutim, zajednički možemo uživati u jednom veoma vrijednom postignuću: Institut za telekomunikacije ne samo da je ostao cijenjeni član Ericssonove istraživačko-razvojne zajednice, već je svoju ulogu u korporativnom okruženju još i osnažio», obrazlaže Siniša Krajnović, zamjenik direktora ETK Instituta za telekomunikacije.

Rast odgovornosti gotovo kao po pravilu prate organizacijske promjene. Takav trend nije zaobišao ni ETK Institut za telekomunikacije, a s obzirom na nove poslove koji će se odskora obavljati u okrilju te organizacijske jedinice naše kompanije, za kraj ove godine Institut je najavio i donekle izmijenjen ustroj. Uz daljnje jačanje uloge u području AXE signalizacije, te posebno u području Cello platformi, Institut će imati odgovornosti i na području integracijskih i verifikacijskih usluga. O tomu Siniša Krajnović kaže:

»Nove odgovornosti u području Cello integracije i verifikacije zahtijevat će od nas da razvijemo kompetencije koje se odnose na cjelovitu Cello platformu, dok smo se u zadnje dvije godine primarno bavili jednim podsustavom u toj domeni. Naše procjene ukazuju da će tim procesom do kraja prvoga tromjesečja iduće godine biti obuhvaćeno otprilike tridesetak naših stručnjaka, a iz te jezgre znanja izrast će, vjerujem, snažan tim kompetentnih stručnjaka za cjelovito Cello područje. Na isti način, planiranim dobivanjem dijela odgovornosti za integraciju i verifikaciju u sklopu AXE razvoja, proširujemo svoje kompetencije i utjecaj i u području razvoja telekomunikacijskih sustava temeljenih na AXE platformi.

Kako će razvoj kompetencija u segmentu integracije i verifikacije te neki drugi konkretni poslovi, poput uspostavljanja odgovarajuće testne okoline, pratiti transfer poslova u toj domeni prema našoj kompaniji, menadžment Instituta iznio je prijedlog nove organizacije koja će nam pomoći da se djelotvornije uhvatimo u koštac s izazovima pred nama. Na shemi odgovornosti Instituta će se krajem ove godine jasno ocrtavati i rad na integraciji i verifikacijski na AXE i Cello platformi.»

Rast odgovornosti često sa sobom nosi i rast broja zaposlenika. Na početku ove godine u ETK Institutu radilo je otprilike 340 stručnjaka, a sada se taj broj popeo na četiri stotine. Potrebe Instituta za stručnim, visoko obrazovanim kadrovima u području elektrotehnike i računarstva time, međutim, neće biti zadovoljene, te postoji mogućnost daljnjeg rasta. I to nije sve: složene i odgovorne zadaće mogu kvalitetno obaviti samo vrhunski koordinirani i vođeni timovi. S obzirom na to da Institutu predstoji čitav niz novih izazova u budućem radu, ta organizacija intenzivno radi i na unaprjeđivanju menadžerskih, odnosno, liderskih sposobnosti i vještina svojega rukovodećega kadra. To je jedan od najznačajnijih preduvjeta daljnjega jačanja ETK Instituta kao istraživačko-razvojne organizacije koju odlikuju izvrsne performanse.

Na kraju, postavlja se pitanje što je takav razvoj događaja donio Ericssonu, našoj kompaniji, pa i Hrvatskoj. Siniša Krajnović ima spreman odgovor:

»Premda djeluje na globalnoj razini Ericsson nikada nije zanemarivao ulogu pojedinih lokalnih kompanija jer pravi se posao dobiva i obavlja na lokalnoj razini. U korporaciji Ericsson stoga se uvijek njegovala strategija čiji je važan čimbenik bila prepoznatljivost onih lokalnih kompanija koje najviše pridonose zajedničkom korporativnom uspjehu. Dodjeljivanjem sve složenijih odgovornosti Institutu za telekomunikacije Ericssona Nikole Tesle korporacija stiče pouzdanoga partnera koji je tijekom godina dokazao da će svoje obveze ispuniti u roku, kvalitetno i uz veliku troškovnu učinkovitost. Djelovanje sve snažnijega istraživačko-razvojnoga centra u sklopu Ericssona Nikole Tesle za kompaniju, pak, znači veći ugled u korporaciji, ali i koncentraciju visoko vrijednih kompetencija koje omogućuju fleksibilno i donekle autonomno djelovanje na tržištu. Postojanje ovako snažnoga centra za istraživanje i razvoj kakvoga mi imamo u našoj kompaniji značajno je i za Hrvatsku. Dovoljno je spomenuti otvaranje novih radnih mjesta za mlade i perspektivne hrvatske stručnjake, kojima je ovdje u našoj zemlji omogućen dostup do svjetski relevantnih istraživačko-razvojnih programa. Sve snažniji ETK Institut za telekomunikacije dobra je stvar za sve nas.»

J. Lončar