Zadnje desetljeće telekomunikacijama je donijelo snažno ubrzanje tempa kojim novi proizvodi i usluge izlaze na tržište. Cilj je jasan: privući što više krajnjih korisnika kako bi se telekomunikacijskim kompanijama i operatorima osigurao poslovni rast, ali i kako bi se uz osiguranje novih komunikacijskih mogućnosti povećao životni standard u svijetu. Temelj svega su nove ideje, a one se, naravno, rađaju u glavama inventivnih stručnjaka koji rade u istraživačkim laboratorijima širom svijeta. Jedan od njih smješten je i u kompaniji Ericsson Nikola Tesla, točnije, u Institutu za telekomunikacije. Odjel za Istraživanje zapošljava petnaestak stručnjaka, a s rukovoditeljem, dr. sc. Sašom Dešićem razgovarali smo o najznačajnijim ovogodišnjim projektima i planovima za 2005.

Institut za telekomunikacije, tj. naš istraživačko-razvojni (R&D) centar zapošljava danas više od 400 stručnjaka. Većina njih bavi se razvojnim poslovima koji pridonose kreiranju Ericssonovih proizvoda koji će se na svjetskim tržištima naći u skorije vrijeme. Tim okupljen oko dr. sc. Saše Dešića u istraživačkom odjelu Instituta za telekomunikacije razmišlja o tome kako našoj kompaniji omogućiti vodeću poziciju u razvoju i primjeni novih tehnologija. Rezultati istraživačkih projekata uz inovativnost i znanje svih stručnjaka Instituta preduvjet su dugoročne konkurentnosti i poslovnog uspjeha naše kompanije.

- Kojim se područjima ETK Istraživanje bavilo tijekom ove godine?

- U 2004. u okrilju jedinice za Istraživanje Instituta za telekomunikacije bavili smo se područjima koja smatramo tehnološki i poslovno najperspektivnijim te najprimjerenijem strateškim područjima djelovanja cjelokupnog Instituta za telekomunikacije. Riječ je o područjima umrežene virtualne stvarnosti, posredničkih i GRID tehnologija, održavanja programske podrške na daljinu, usluga povezanih sa lokacijom korisnika te primjeni Bluetooth tehnologija u mobilnom pristupu. Drago mi je što mogu reći kako smo u svim područjima tijekom proteklih godina postigli vrlo dobre rezultate u realizaciji naših projekata te smo, što nije manje značajno, unaprijedili suradnju s akademskim i istraživačkim institucijama u zemlji i inozemstvu. Povrh toga, na domaćim i inozemnim stručnim konferencijama i u stručnim časopisima tijekom godine objavljeno je niz radova naših stručnjaka, čime se naš mali, ali snažni odjel promovirao kao izvorište novih ideja na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija te kao istraživačka organizacija koja je sposobna u svjetskim razmjerima ravnopravno sudjelovati u unaprjeđenju telekomunikacija. Konkretno, u ovom trenutku tri naše patentne prijave se nalaze na prosudbi europskog i hrvatskog patentnoga ureda te uskoro očekujemo njihovu registraciju.

- Koja je strateška uloga jedinice za Istraživanje u okvirima Ericssona Nikole Tesle?

- Naša je misija da pred-razvojnim aktivnostima i dizajnom prototipova u području novih, nadolazećih tehnologija u suvremenom svijetu telekomunikacija osiguramo razvoj kompetencija u tim područjima uz istodobnu podršku istraživačkim i razvojnim projektima. Jednostavnije rečeno, zadaća istraživačkoga tima Instituta za telekomunikacije je iznjedriti nove ideje, razviti ih do statusa prototipa te ih u toj fazi prepustiti drugim organizacijskim jedinicama čija je zadaća dalje ih razvijati i komercijalizirati. Tako su rezultati istraživačkoga projekta vezanog uz usluge pozicioniranja (LBS) te područje primjene tih rezultata, prepoznati kao veliki potencijal te je unutar Instituta za telekomunikacije formiran poseban istraživačko-razvojni projekt (CHEOPS). U projektu zajedno sudjeluju stručnjaci iz Istraživanja i jedinice Novih programa našega Instituta.

Drugi primjer primjene i daljnjeg razvoja ideja iz našeg odjela je ono što smo činili u području e-sustava. Djelatnici našega istraživačkog odjela bili su među autorima inicijalnih ideja i projekata iz kojih je izrasla današnja jedinica za e-sustave. Nekoliko se je vrhunskih stručnjaka u tom području pravodobno uključilo u sam svjetski istraživački vrh, a kako su se aktivnosti razvijale i usložnjavale, projekt je prerastao u novu organizacijsku jedinicu naše kompanije čija je zadaća komercijalno iskoristiti početne ideje i rezultate. Uz sve navedeno, naša je uloga i stručno podržati aktivnosti ostalih kompanijskih jedinica kada se za to ukaže potreba.

- Koje od niza ovogodišnjih projekata biste izdvojili kao posebno značajne?

- U suradnji sa Zavodom za telekomunikacije pri zagrebačkom FER-u odvijaju se dva projekta: jedan koji se bavi problematikom umrežene virtualne stvarnosti (NVR – Networked Virtual Reality) te drugi, koji se bavi problematikom uspostave okruženja koje podupire upravljanje programskom podrškom na daljinu (ROPE – Remote Operation Environment). Prvi od ta dva projekta usmjeren je na identifikaciju zahtjeva na mreže nove generacije za podršku NVR uslugama. U tom segmentu smo se usredotočili na postizanje maksimalne kvalitete usluga, posebno kada je riječ o 3G mrežnim arhitekturama te IP multimedijalnom podsustavu (IMS). Projekt ROPE ima za cilj definiranje i razvoj okruženja koje će omogućiti prijenos, instalaciju te druge operacije poticane sa središnjega mjesta, a koje se obavljaju na brojnim čvorovima raspodijeljenim u mreži.

Projekt MidArc se odvija u suradnji sa Zavodom za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave, također pri FER-u. Cilj projekta je osiguranje potpore za integraciju i brzi razvoj raspodijeljenih aplikacija. Dobre smo rezultate tu postigli osmišljavanjem posredničkog sustava (middleware) koji objedinjuje zajedničke funkcionalnosti različitih aplikacija. Od ove je godine taj projekt dio nacionalnoga CROGrid projekta kojega sponzorira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Projekt vezan uz iskorištavanje svijesti o lokaciji u mobilnim komunikacijskim mrežama (LBS) je također donio izvrsne rezultate, što se očituje, između ostaloga, i u velikom broju kvalitetnih ideja prijavljenih Grupi za upravljanje inovacijskim aktivnostima našega Instituta. Osnovni ciljevi projekta su definiranje zajedničkih funkcionalnosti LBS usluga i razrada e-rješenja za upravljanje pokretljivošću (automatska identifikacija plovila, naplata korištenja cesta i sl.).

Valja spomenuti i projekt EADL (Electronic Aid in Daily Living), čija je zadaća osmisliti načine unaprjeđenja životnoga standarda osoba s posebnim potrebama. Sustav koji se razvija omogućit će jednostavno upravljanje kućnim uređajima korištenjem različitih govornih i vizualnih sučelja, kao što je npr. univerzalni daljinski upravljač zasnovan na Bluetooth tehnologiji.

Projekt e-Marine također koristi Bluetooth bežični pristup za automatiziranje procesa poslovanja marina te poboljšanja kvalitete usluge za korisnike. Projekti EADL i eMarine su projekti koje realiziramo u suradnji sa splitskim FESB-om.

- Spomenuli ste suradnju s hrvatskom i inozemnom akademskom i istraživačkom zajednicom. Koje organizacije s kojima njegujete partnerstvo u realizaciji svojih projekata biste istaknuli?

- Istraživanje je područje koje ne poznaje organizacijske i političke granice. Mi stoga brižno njegujemo, širimo i unaprjeđujemo mrežu svojih kontakata. Tijekom ove godine najviše smo surađivali, kako je već spomenuto, sa Zavodom za telekomunikacije i Zavodom za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave pri zagrebačkom FER-u. Kako to u svakoj prilici naglašavamo, intenzivno surađujemo i sa splitskim FESB-om. Također, rezultate projekata ROPE i NVR verificiramo kroz suradnju i zajedničke projekte s istraživačkom organizacijom CERN (European Organization for Nuclear Research). Također, sve smo bliži i uspostavi čvršćih oblika suradnje s Ericssonovom istraživačkom organizacijom. Kao dio Instituta aktivno smo uključeni ne samo u istraživačke nego i razvojne aktivnosti, primarno u suradnji s jedinicom Novih programa kroz već spomenuti istraživačko-razvojni projekt CHEOPS.

Bitno je napomenuti i nešto na što smo posebno ponosni, još jedan oblik suradnje sa FER-om koji se provodi kroz aktivniji angažman studenata završnih godina na istraživanju. Ericssonova ljetna radionica se organizira već četiri godine zaredom. Odabrani studenti u prostorima Ericssona intenzivno 4-6 tjedana rade na istraživačkim problemima vezanima za projekte suradnje s FER-om. Svi oblici suradnje nas čine posebno ponosnim i radosni smo čuti komentare kako je ovakav oblik organizirane i uspješne suradnje rijedak u Ericssonu i Hrvatskoj. Zajedno s ovim našim partnerima ove smo godine ostvarili lijep uspjeh, unaprijedili smo svoj rad, proširili smo dijapazon naših aktivnosti te smo tako stvorili preduvjete za uspješni nastavak rada u 2005. godini.

Istraživački projekti zauzimaju posebno važno mjesto u sklopu suradnje tvrtke Ericsson Nikola Tesla i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projekti su okrenuti ka rješavanju odabranih tehničkih problema buduće mreže, čime stručnjaci iz tvrtke i s fakulteta sinergijski stvaraju kompetitivnu prednost na tržištu. Istraživanjem se otvaraju nova područja znanja, proizvoda i usluga i jačaju core kompetencije u Zagrebu. Primjer naprednih usluga su usluge umrežene virtualne stvarnosti, koje su složenije od današnjih multimedijskih usluga. Rezultati istraživanja u tom projektu primjenjivi su na internetski multimedijski podsustav (IPMM), a potencijalno i na standardizaciju u području mreža treće generacije.

Doc. dr. sc. Maja Matijašević, Zavod za telekomunikacije (ZZT), FER

Suradnja na istraživačkim projektima s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla je pozitivan primjer kako temeljiti suradnju u području novih tehnologija. Zajedničkim radom djelatnika Zavoda za telekomunikacije i zaposlenika tvrtke Ericsson Nikola Tesla otvaraju se nova područja i pravci istraživanja te stvaraju nova znanja potrebna u primjeni. Jedan od primjera je uvođenje agentskih tehnologija u mreže nove generacije u svrhu jednostavnijeg i učinkovitijeg upravljanja uslugama: od uvođenja do održavanja, zamjene i testiranja novih rješenja. Prednosti agentskih tehnologija posebno su uočljive u sustavima s velikim brojem čvorova, kao što se pokazalo u demonstraciji na Gridu, te tamo gdje postoji stalna pokretljivost korisnika i usluga.

Doc. dr. sc. Gordan Ježić, Zavod za telekomunikacije (ZZT), FER

Sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća došlo je do ubrzanoga razvoja komunikacijskih i računalnih tehnologija, što je omogućilo sjedinjenje tih područja u jedinstveno područje informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). Značajan razvoj ICT tehnologije ubrzo je uočila kompanija Ericsson Nikola Tesla, koja svoju suradnju na području telekomunikacija s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) proširuje na područje računalnih znanosti. Nakon uspješno obavljenih priprema, tijekom 2001. godine potpisan je sporazum o dugoročnoj suradnji ETK-a i Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave (ZEMRIS) na području računarstva. Vrlo uspješna suradnja se nastavila sve do danas uz projekt Arhitektura posrednika u novim generacijama mreža i zajedničko sudjelovanje u projektu CroGrid.

Prof. dr. sc. Siniša Srbljić, Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave (ZEMRIS), FER

Suradnja FESB-a i Ericssona Nikole Tesle ima dugu tradiciju, tijekom vremena je mijenjala oblike i intenzitet, a današnji oblik suradnje se temelji na Sporazumu o istraživanju na području telekomunikacija potpisanom prije četiri godine. Glavni pravci istraživanja u suradnji tijekom protekle četiri godine su se temeljili na razvitku sustava, aplikacija i usluga temeljenih na najnovijim bežičnim komunikacijskim tehnologijama, Bluetooth i WLAN. Suradnja na spomenutim projektima rezultirala je magistarskim radovima te objavljivanjem radova u svjetskim časopisima i zbornicima radova međunarodnih konferencija. Također, zajednički znanstvenoistraživački rad rezultirao je s nekoliko prijavljenih patenata sa značajnim potencijalom da se na temelju njih razviju komercijalna rješenja.

Prof. dr. sc. Nikola Rožić, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

Pripremila J. Lončar