Visoki standardi kojih se u svemu pridržava Ericsson Nikola Tesla uključuju i brigu o zdravstvenom stanju djelatnika kompanije. Jedan vid te brige su obavezni sistematski pregledi. U skladu sa švedskim normativima definiran je periodicitet sistematskih pregleda, a analizama rezultata sistematskih pregleda, dijagnoze se grupiraju po skupinama bolesti i stanja, prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB) Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) te se rade planovi za potrebite promjene utvrđenoga stanja. Ove se mjere poduzimaju s ciljem poboljšanja zdravlja i radne sposobnosti djelatnika kompanije, što u konačnici dovodi i do povećanja njihovoga zadovoljstva u životu i radu.

Na sastanku Odbora za zaštitu na radu Ericssona Nikole Tesle, održanom 23. studenog 2004. godine dan je prikaz rizičnih zdravstvenih faktora mladih djelatnika kompanije na osnovi rezultata provedenih sistematskih pregleda. Rezultati se odnose na 24 inženjera i 8 inženjerki starosne dobi između 32 i 35 godina. U ovome se članku iznose samo neki rezultati. Razlog zbog kojih se upravo oni prezentiraju leži s jedne strane u neophodnosti posebne brige za zdravlje mladih djelatnika, a s druge u samim nalazima.

Kao dio tzv. procesa "modernizacije dijagnoza“ koji je u zadnjih dvadesetak godina prisutan u medicini, rabe se i neki novi termini kojima se obuhvaćaju pojedine bolesti i stanja, a koje se mogu uzročno-posljedično povezati i koje su, na osnovi empirijskih saznanja, u svijetu generalno u sve većem porastu. Dobar primjer je tzv. "metabolički sindrom“, kojega neki nazivaju i "sindromom novoga svijeta“, neki "sindromom Coca kolonizacije“ ili "vesternizacijom“. Radi se zapravo o grupi bolesti i zdravstvenim faktorima rizika koji se mogu utvrditi, kvantificirati i načinom života korigirati, a to su :

- prekomjerna tjelesna težina,

- poremećaj metabolizma lipida,

- poremećaj metabolizma šećera

Doda li se navedenom metaboličkom trijasu povišeni krvni tlak, koji je jednako važan i detektabilan rizični faktor, dobiva se tzv. "smrtonosni kvartet".

Prema iskazima pregledanih mladih djelatnika ETK, svi se osjećaju zdravima. Imaju malo slobodnoga vremena, a 46% se povremeno ili sezonski bavi sportom. Rezultati pregleda pokazuju, međutim, drugu sliku:

- postavljeno je ukupno 140 dijagnoza kod muškaraca i 37 kod žena;

svaki pregledani muškarac ima prosječno 6 (od 2 do 10) dijagnoza, a žene 5 (od 2 do 8);

- od pregledanih, nitko nije bez neke dijagnoze.

Prema dosadašnjim rezultatima svih provedenih višegodišnjih sistematskih pregleda, bez obzira na dobne skupine, uvijek dominiraju tri skupine bolesti i stanja. To su: bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva, bolesti metabolizma te bolesti srca i krvnih žila. Takvi se trendovi potvrđuju i na uzorku mladih djelatnika o kojemu je ovdje riječ.

Kada se govori o prekomjernoj tjelesnoj težini nužno je razlikovati dva pojma. To su:

- povećana tjelesna težina ili adipozitet, u slučajevima kada je indeks mase tijela (BMI - Body Mass Index) 25 - 29 i

- patološka debljina ili pretilost, kada je BMI ≥ 30

U svijetu živi milijarda ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom. Od toga je 300 milijuna s prekomjernom tjelesnom težinom. Više od 50% razvijenoga svijeta nosi veličinu odjeće XXL. Pretilosti su skloni ljudi dobrog imovinskog stanja. Europsko izvješće naziva pretilost i prekomjernu težinu "paneuropskom epidemijom“, budući da se 20 - 30% svih odraslih mogu tretirati kao pretili. U proteklih 10 godina i broj djece s povećanom težinom je udvostručen.

No, vratimo se na naš ispitni uzorak: 25% pregledanih mladih muškaraca ima povećanu tjelesnu masu. Utvrđeno je da je i 50% mladih žena adipozno, ali taj se rezultat ne može smatrati reprezentativnim jer su dio trudnice, a dio ih se tek vratio s porodiljnog dopusta. Nameće se zaključak da je o pitanju prekomjerne tjelesne težine djelatnika ETK i te kako potrebno voditi računa. Debljina, na žalost nije samo estetski problem. Dapače, važniji je njezin utjecaj na cjelokupno zdravstveno stanje, jer debljina gotovo uvijek korelira s barem još jednim članom "smrtonosnoga kvarteta“.

Prema podacima Nacionalnog centra za kolesterol USA, najveći faktor rizika jest kolesterol. Najveći rizik za muškarce je u dobi od 30 do 50 godina, a za žene nakon menopauze. Iza 70 godina života, za oba je spola rizik jednak. Prema njemačkim statistikama, 7 od 10 ljudi koji žive dulje od 50 godina umrijet će od kolestrola u kombinaciji s akutnim infarktom miokarda ili cerebrovaskularnim inzultom. Rezultati pregleda na grupi mladih djelatnika ETK ukazuju na značajnu prisutnost problema pravilne prehrane koju očito treba korijenito mijenjati budući da je patološki metabolizam lipida ustanovljen kod 71% muškaraca i 50% žena.

Na skupu pregledanih mladih djelatnica i djelatnika ETK taj poremećaj nije ustanovljen.

Te su bolesti izravno najznačajnije u «smrtonosnom kvartetu». Prema njemačkim statistikama, 3 do 4 od 10 ljudi umrijet će od bolesti srca i krvnih žila. Prema američkim podacima, te su bolesti uzročnik 29% svih smrtnih slučajeva; svake 3 sekunde netko od njih umire, što je godišnje oko 950 000 ljudi. Rezultati pregleda grupe mladih djelatnika ETK ukazuju na prisustvo bolesti srca i krvnih žila kod 58% muškaraca i 25% žena.

Navedeni rezultati pokazuju da i mlađi djelatnici ETK moraju ozbiljno voditi brigu o svome zdravstvenom stanju te značajno mijenjati način prehrane i života, kao osnovne mjere u prevenciji pojavljivanja ozbiljnih i kroničnih bolesti i stanja. Uz samodisciplinu, kao osnovni čimbenik, u tim nastojanjima značajno može pomoći i kompanija ETK kroz sustavnu i kontinuiranu edukaciju i poticanje zdravoga načina života.

Dr. med. Božena Kuk