Od 2. listopada ove godine na mjesto dekana Fakulteta elektrotehnike i računarstva stupio je prof. dr. sc. Vedran Mornar, nakon što je prethodne četiri godine obnašao dužnost prodekana za nastavu na istom Fakultetu. Za "Komunikacije" on govori o ulozi ustanova visokoga obrazovanja u razvoju društva, uvjetima koje treba zadovoljiti kako bi se uspostavilo suvremeno društvo znanja te prednostima koje donosi sprega privrede i znanosti.

- Može li novi čovjek mlađe generacije na čelu Fakulteta elektrotehnike i računarstva unijeti korijenite promjene u rad te visokoškolske ustanove?

- Jedan čovjek može tu učiniti veoma malo. Zajedno s prodekanima, prof. dr. sc. Mariom Cifrekom, odgovornim za nastavu, prof. dr. sc. Seadom Berberovićem, odgovornim za poslovanje te prof. dr. sc. Adrijanom Barićem, odgovornim za znanstveno-istraživački rad, nastojim u ovim vremenima promjena i prilagodbi hrvatskoga visokoškolskoga sustava Bolonjskoj deklaraciji postići maksimalni učinak, a tu su još i razni odbori čije mišljenje valja uvažiti i čije odluke u mnogočemu mogu kanalizirati rad Fakulteta. Radimo timski imajući na pameti stalno unaprjeđenje kvalitete nastave i prilagođavanje nastavnoga programa novim trendovima. Uvijek sam bio sklon favorizirati projekte čiji će rezultati biti primjenjivi u konkretnim situacijama te mislim da u svom radu moramo uvažavati okolnosti u kojima djelujemo. Recimo, trenutačni interes za računarstvo je daleko veći no interes za elektrotehniku, no mi na Fakultetu imamo više kadrova u ovom drugom području. To znači da su neki nastavnici puno više opterećeni od drugih, pa nam predstoji rad na usklađivanju trenutačnih potreba u nastavi s našom kadrovskom strukturom. I potrebe društva danas su drugačije - neke analize pokazuju da u Hrvatskoj na tisuću stanovnika imamo tek jednog IS/IT stručnjaka. Već u našem susjedstvu ta je brojka veća, a da i ne govorimo o zemljama zapadne Europe. Produkcijom kvalitetnih stručnjaka u ovom području FER može učiniti mnogo za razvoj hrvatskoga društva, no u toj namjeri treba pomoć privrednih organizacija, prvenstveno u sufinanciranju projekata usmjerenih u pravcu informatizacije Hrvatske. FER će uskoro krenuti s inicijativom za osnivanje svojevrsnoga tehnologijskoga parka koji bi bio smješten u blizini Fakulteta. Vjerujem da će mnoge ICT kompanije u zemlji u suradnji na ovom projektu naći svoj interes, pa i Ericsson Nikola Tesla.

- Koliko Vam je poznata dosadašnja suradnja FER-a s Ericssonom Nikolom Teslom i kako ju sagledavate?

- Znam da vaša kompanija već dugi niz godina uspješno surađuje s FER-om, no nekako je do sada to partnerstvo bilo uglavnom usmjereno na zajedničke projekte s našim Zavodom za telekomunikacije. Kako primjećujem i ETK se repozicionira kao ICT kompanija, dakle, nije isključivo isporučitelj telekomunikacijskih, već i informacijskih rješenja te sistemski integrator. To nam otvara širok prostor za nove oblike suradnje. Nadam se da će se uskoro ti potencijali početi i koristiti na obostranu korist.

- Kakva su prva iskustva FER-a s prilagodbama visokoškolskom sustavu utemeljenom na Bolonjskoj deklaraciji?

- FER se brzo prilagođava novom načinu rada. Neke stvari ne mogu se dogoditi preko noći. Ne bih se složio s onima koji tvrde da smo u usklađivanje s Bolonjskom deklaracijom krenuli prebrzo jer bi nas problemi koje danas rješavamo u hodu ionako dočekali. Bolonja nam je donijela barem dvije važne koristi. Prvo, svoje nazivlje i razine stručnosti u zanimanjima za koje obrazujemo mlade ljude uskladili smo s onim europskim, pa su već i tako kadrovi koje produciramo konkurentniji na europskom tržištu rada, što je za zemlju koja pretendira na pridruživanje EU važno. I drugo, svoj program studija primičemo sve bliže konkretnim potrebama tržišta rada, što je, opet, iznimno korisno za razvoj domaćega gospodarstva.

- Koji studenti su u današnjim okolnostima dobrodošli na FER?

- Oni najbolji. FER ima reputaciju obrazovne organizacije koja nudi visoku kvalitetu usluge. U skladu s tim i naša očekivanja od studenata su visoka. Za uzvrat nastojimo našim studentima osigurati poticajne uvjete za rad. Želimo da se već s ulaza vidi da smo suvremen fakultet na kojemu se studenti osjećaju ugodno i koji ih kvalitetno priprema za buduća zanimanja. Osjećamo da nam je to dužnost kao značajnog čimbenika razvoja naše šire zajednice.

J. Lončar

Vedran Mornar rođen je u Zagrebu 1959. godine, a u istom gradu je i školovan. Voli istaći kako je njegova generacija bila zadnja koja je završila srednju školu u pred-Šuvarovu sustavu, i to I Gimnaziju koja ga je usmjerila prema računarstvu. S obzirom na to da je pohađao prirodoslovno-matematički smjer imao je priliku upoznati se s Fortranom, jednim od ranijih programskih jezika, pa je već u gimnazijskim danima često boravio u računalnom centru SRCE, a kasnije i na Elektrotehničkom fakultetu, kako se tada zvao Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Kao jedanaesti na listi upisao je studij elektrotehnike, i sam se iznenadivši visokim plasmanom, a već u prvoj godini radio je kao demonstrator na elektroničkim sustavima. To razdoblje smatra iznimno korisnim u stjecanju temeljnih znanja o računalima, a u četvrtoj godini studija je sudjelujući u projektu za Elektroprivredu spoznao kako međusobna povezanost visokoškolskih i znanstvenih ustanova s privrednim organizacijama ima za društvo višestruke prednosti. Odlučio je ostati u znanosti te se 1982. godine zaposlio na FER-u, gdje kontinuirano radi, uz izuzetak jedne godine tijekom koje je boravio na University of Southern California u Los Angelesu osvojivši Fullbrightovu stipendiju. U svom stručnom razvoju prošao je uobičajene korake do akademskog naziva profesor doktor, a prethodne četiri godine radio je na mjestu prodekana za nastavu. "Kada sam preuzeo dužnost prodekana za nastavu jedan od iskusnijih kolega rekao mi je kako je ta pozicija jednaka poziciji tehničkoga direktora u kakvom poduzeću: kada proizvodnja glatko teče nitko vas ne primjećuje, a kada zaredaju problemi sve su oči obično uprte u vas. No, bila je to dobra škola za moju sadašnju ulogu te vjerujem kako ću s iskustvima koja sam tada stekao učinkovitije obavljati svoje sadašnje zadaće u okviru dvogodišnjega mandata koji je započeo početkom listopada," komentira prof. Mornar.