Search
Hrvatska
Iz prakse Ericssona Nikole Tesle 
Kartica postignuća u svim segmentima poslovanja

Kao društveno odgovorni poduzetnik Ericsson Nikola Tesla primjenjuje suvremene modele poslovanja među kojima je i primjena kartice postignuća.

Već od 1999. godine model praćenja poslovanja putem kartice postignuća (BSC - Balanced Scorecard) postao je nezaobilazni dio poslovanja Ericssona Nikole Tesle. U uvođenju kartice postignuća u poslovanje potreban je veliki angažman cijele organizacije, definirani procesi, jasna vizija te specifični, mjerljivi, prihvatljivi, realni i kvalitetno planirani ciljevi (SMART - Specific, Measurable, Acceptable, Realistic, Timebased) te kanali unutrašnje i vanjske komunikacije.

 

Ukoliko se želi implementirati strategija ona mora postati dio poslovne svakodnevice, odnosno kompanijske kulture. Upravo stoga u Ericssonu Nikoli Tesli kartica postignuća se primjenjuje na svim razinama u poduzeću i kod svakog zaposlenika. Najvažniji pokretači stvaranja vrijednosti su upravo zaposlenici koji se ne mogu prikazati u bilanci poduzeća. U kartici postignuća naše kompanije prati se njihova motivacija, razvoj kompetencija, davanje ovlasti i to kroz mjerljive pokazatelje. Kartica postignuća omogućava praćenje takvih nebrojčanih vrijednosti, a ne samo fokus na financijske pokazatelje koji prikazuju prošle događaje. Te vrijednosti predstavljaju intelektualni kapital u Ericssonu Nikoli Tesli.


Danas se u kompaniji govori o dinamičnom modelu primjene kartice postignuća koji pomaže u usklađivanju i balansiranju šire slike poslovanja. Od tradicionalno internog pristupa koji podrazumijeva sagledavanje poslovanja samog poduzeća, ide se prema pristupu koji povezuje i vanjske čimbenike kao što su partneri i dobavljači te na kraju usklađuje strategije i djelovanje Ericssona Nikole Tesle s njihovima i obratno. Cilj je stvaranje dodane vrijednosti za dioničare koji su u kartici postignuća jedna od ključnih perspektiva.

 

Pripremio S. Marušić

Kaplan o kartici postignuća

U Zagrebu je u organizaciji Internacionalnog centra za profesionalnu edukaciju (ICPE) u hotelu Westin, nedavno održan Balanced Scorecard Summit za Jugoistočnu Europu, na kojem je glavni gost i predavač bio dr. Robert Kaplan, najutjecajniji svjetski stručnjak na području operacionalizacije poslovne strategije i menadžerskog računovodstva. Jedan od sponzora skupa bio je i Ericsson Nikola Tesla, a u njegovom su radu aktivno sudjelovali i menadžeri iz naše kompanije.

 

Profesor Kaplan naglasio je važnost strategije za kompanije koje rade u današnjem svijetu kojeg karakterizira velika konkurencija te istaknuo da je kartica postignuća glavni alat za implementaciju strategije i njeno ostvarenje. Strateški procesi i primjena kartice postignuća u praksi Ericssona i Ericssona Nikole Tesle slažu se s teorijom profesora Kaplana. Siniša Ravlić, rukovoditelj za kontroling predstavio je na konferenciji impresivni razvoj rezultata poslovanja Ericssona Nikole Tesle prikazan karticom postignuća u razdoblju od 1999. -2006. Profesor Kaplan naveo je da uspješna implementacije kartice postignuća omogućuje da svaki zaposlenik odgovori na sljedeća tri pitanja: "Kako kartica postignuća mog poduzeća izgleda?"; "Mogu li ju objasniti?" te "Kako moj posao utječe na ostvarenje naših ciljeva i strategije?" Prema teoriji i predstavljenim primjerima na ovom skupu jasno je da je Ericsson Nikola Tesla uspješno implementirao karticu postignuća, a ova bi se pitanja mogla koristiti za postizanje operativne izvrsnosti i u ispunjavanju naših ciljeva i strategija postavljenih u kartici postignuća.

 

Na okruglom stolu na temu upotrebe kartice postignuća i poslovne strategije u hrvatskim tvrtkama sudjelovala je Maria Radtke, direktorica Financija i nabave koja je naglasila važnost predanog rada, kontinuiranog učenja u praksi te važnosti povratnih informacija u implementaciji i korištenju kartice postignuća, s čime se profesor Kaplan složio. Na kraju je spomenula riječi Carl-Henrica Svanberga, predsjednika i generalnog direktora Ericssona: "Korporativna kultura je uvijek snažnija od strategije." Istaknula je pri tom da se baš zbog toga moramo pobrinuti da strategija preraste u kompanijsku kulturu, jer u suprotnom neće biti implementirana.