Drugi okrugli stol iz projekta „Analiza zdravstvenog sustava” u organizaciji magazina Banka i Ekonomskog instituta Zagreb, održan je u srijedu, 21. ožujka u prepunoj dvorani Hrvatske obrtničke komore.

Hrvatska je i u svijetu prepoznata po uspješnoj implementaciji e-zdravstva, ustvrdila je na temelju podataka iz aktualnog Euro Health Consumer Indexa, Maja Vehovec, znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta i prva uvodničarka u temu” Utjecaj informatizacije na upravljanje i procese u sustavu zdravstva”. Nova lista će biti objavljena u svibnju, a u njoj će e-zdravstvo biti isključeno kao posebna kategorija, jer upravo ono utječe na sve ostale kategorije koje uključuju prava i informiranje pacijenata, vrijeme čekanja na liječenje, ishod liječenja, opseg te doseg usluga i farmaceutiku.

Primarijus Siniša Varga, v.d. ravnatelja HZZO-a, posebno je istaknuo punu nacionalnu pokrivenost e-receptima i e-uputnicama postignuta, po čemu je Hrvatska u europskom i svjetskom vrhu, ali istodobno još uvijek nemamo integrirane bolnice pa ih je čak trećina slabo je ili nikako informatizirana. Stoga prim. Varga najavljuje skore rezultate dubinske analize, pregled pokrivenosti poslovnih procesa informacijskim i komunikacijskim rješenjima horizontalno i vertikalno čitavim sustavom te ubrzano donošenje strateškog plana razvoja informacijskog i komunikacijskog sustava zdravstva za naredno četverogodišnje razdoblje. Prema izrečenome, treba očekivati kvalitetnu reorganizaciju IT službe sudionika sustava, ujednačavanje standarda i procesa te u konačnici siguran i kvalitetan integrirani informacijsko-komunikacijski zdravstveni sustav za čije će ostvarenje sredstva osigurati ne samo državni budžet, već i EU fondovi te Svjetska banka.

Prezentirajući recentne podatke Zvonimir Pavić, pomoćnik ravnatelja za informatičku tehnologiju HZZO-a naglasio je kako je samo tijekom prošle godine izdano 40 milijuna e-recepata, samo izravna ušteda nastala ukidanjem papirnatih recepata i uputnica u prošloj godini procijenjena na 2,5 milijuna kuna dok je ukupno godišnje smanjenje troškova oko tri puta veće. Ostalo je, između ostalog, riješiti problem e-kartona i e-naručivanja’, istaknuo je pomoćnik ravnatelja HZZO-a, što će uz povezivanje bolnica donijet će nove uštede, ali i bolju uslugu u zdravstvu.
Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle usmjerila se na ulogu integriranog informacijskog sustava zdravstva te ustvrdila kako je informatizacija zdravstvenog sustava već do sada polučila brojne pozitivne efekte, a uspostavom Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Hrvatske (CEZIH) dodana je nova vrijednost u zdravstveni sustav. U prvome redu, kroz standardizaciju zdravstvenih procesa što proizvodi efekte ušteda u smislu veće efikasnosti i organiziranosti, bolje kvalitete pružanja zdravstvenih usluga te upravljanja na operativnoj i strateškoj razini. Ulazak u Europsku uniju otvara nove poslovne prilike za koje Republika Hrvatska ima, slijedom CEZIH-a, ali i raspoloživih stručnih i drugih kapaciteta, stratešku prednost da se kroz nastavak razvoja sustava implementacijom u prvome redu sveobuhvatnog elektroničkog zapisa medicinskih podataka pacijenta te integracije s bolničkim informacijskim sustavom, uključi u regionalno tržište zdravstvenih usluga i time osigura dodatne prihode u sustavu zdravstva. Ukratko, vizija zdravstvenog sustava kakvim ga vidi Ericsson Nikola Tesla, dugogodišnji partner države i sudionik dosadašnjeg procesa informatizacije, polazni od temeljnog načela poželjne zdravstvene politike, a to je kvalitetna zdravstvena zaštita dostupna svima, prema načelu sveobuhvatnosti, dostupnosti i solidarnosti.

U diskusiji koja je potom uslijedila, a koju je moderirao Željko Ivanković, glavni urednik magazina Banka, sudjelovali su još i Mario Malnar, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine , Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a te u duelu s njim sindikalistica Spomenka Abveršek, kao i više zainteresiranih slušatelja iz mnogobrojne publike koji su uglavnom i sami sudjelovali u postavljanju temelja sustava koji je, usprkos potrebnom unaprjeđenju, ipak pozitivno prepoznat u europskim krugovima te, prema pozitivnom utjecaja na društvo i okoliš, uvršten i među 25 „najpametnijh“ informacijsko-komunikacijskih sustava u svijetu.

Kompanijske komunikacije Ericssona Nikole Tesle