Termin srčane aritmije pokriva velik broj raznih stanja kod kojih postoji nenormalna električna aktivnost u srcu. Svaki poremećaj u srcu, uključujući i prirođene mane u građi  ili funkciji može poremetiti ritam rada srca. Sustavni čimbenici koji mogu izazvati ili doprinijeti poremećaju ritma rada srca jesu elektrolitske abnormalnosti (osobito niske vrijednosti K ili Mg), hipoksija, hormonalna neravnoteža (na pr. hipotiroidizam, hipertiroidizam), te lijekovi i toksini (npr. alkohol, kofein). Otkucaji srca mogu biti prebrzi ili prespori  te mogu biti pravilni i nepravilni. Neke aritmije ne daju simptome i ne mogu se povezati s povećanom smrtnošću. Neke vrste aritmija imaju za posljedicu srčani arest ili iznenadnu smrt. Najjednostavnija specijalistička dijagnostička pretraga za procjenu srčanog ritma je elektrokardiogram, EKG.  Nesimptomatske aritmije bez ozbiljnog rizika ne zahtijevaju liječenje. Simptomatske aritmije mogu zahtijevati liječenje s ciljem poboljšanja kvalitete života.  Aritmije koje bi mogle biti opasne po život zahtijevaju liječenje.  To uključuje praćenje i liječenje uzroka i, u slučaju potrebe, izravnu terapiju što znači lijekove protiv aritmije te primjenu kardioverzije - defibrilacije, srčanih stimulatora (pacemaker), kirurško uklanjanje abnormalnosti putem radio-frekvencije (ili kombinaciju navedenog).