GRID računarstvo temelji se na raspodijeljenim računalnim sustavima primjenjivim danas u gotovo svim vidovima ljudske djelatnosti. Osnovna ideja GRID računarstva je objedinjavanje suvremenih računalnih i komunikacijskih tehnologija u jedinstveni informacijski sustav. Takav sustav se koristi za rješavanje složenih znanstvenih, poslovnih, inženjerskih i drugih zadataka.

Koncept i sam naziv "GRID" osmišljeni su sredinom 90-ih godina prošloga stoljeća. Trenutačno je GRID jedna od najzanimljivijih istraživačkih tema u svijetu, a inicijative vezane uz to područje prisutne su i u Hrvatskoj: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske prihvatilo je CRO-GRID poliprojekt u prosincu 2003. godine u sklopu programa Hrvatskoga inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA). Taj je program pokrenut kao jedan od načina povezivanja javnoga znanstveno-istraživačkog sektora i gospodarstva u stvaranju preduvjeta za gospodarski razvoj zemlje. Cjelokupni CRO-GRID projekt potaknut je na inicijativu istraživačkoga tima i rezultata višegodišnje uspješne suradnje Ericssona Nikole Tesle i zagrebačkoga Fakulteta elektrotehnike i računarstva na razvoju posrednika GRID sustava. Suradnja ETK-FER započela je 2000. godine na inicijativu prof. dr. sc. Siniše Srbljića koji je prenio svoja bogata iskustva iz AT&T Labs u Americi, gdje je radio kao jedan od prvih istraživača na ovom području.

Dr. sc. Saša Dešić, voditelj Istraživačkoga odjela ETK član je upravljačke grupe. On komentira:

"Cilj CRO-GRID poliprojekta je izgradnja nacionalne GRID mreže s prototipovima GRID aplikacija. O čemu se tu, preciznije, radi? Aplikacije sa složenim proračunima, poput simulacije ponašanja konstrukcije broda u nepovoljnim vremenskim uvjetima, recimo, nisu izvedive u prihvatljivom vremenu. Zbog toga je potrebno raspodijeliti složene aplikacije u niz zadataka koji se izvode na više mrežnih i računalnih čvorova istovremeno ili prihvatljivo bliskom vremenu. Uz svoj osnovni cilj, ovaj projekt ima i niz dodatnih ciljeva koji podrazumijevaju povezivanje sa sličnim projektima na europskoj i svjetskoj razini. Razmatraju se i mogućnosti suradnje s FP6 (Sixth Framework Programme) projektima."

Izvedba GRID mreže na nacionalnoj razini osigurana je suradnjom gospodarstva i znanstvenih institucija s cjelokupnoga područja Republike Hrvatske, a u tom krugu našao se i Ericsson Nikola Tesla. Ulogu koju kompanija ima u projektu obrazlaže mr. Ivan Benc, voditelj ETK tima koji sudjeluje u CRO-GRID projektu:

"Trendovi područja raspodijeljenog računarstva prate se i istražuju u ETK unutar MidArc projekta koji se izvodi u sklopu dugoročne suradnje između ETK odjela za Istraživanje i Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave (ZEMRIS) pri Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Neki od rezultata te suradnje su prototip jezgre posrednika MidArc te virtualni raspodijeljeni računalni sustav. Upravo zahvaljujući tim rezultatima, ETK istraživački odjel i ZEMRIS osmislili su prvi od tri temeljna CRO-GRID projekta, projekt Posrednik."

Glavni istraživač projekta Posrednik je prof. dr. sc. Siniša Srbljić s FER-a, koji obrazlaže:

"U CRO-GRID poliprojektu djeluju tri projekta: Infrastruktura, Posrednik i Aplikacije. Projekt Posrednik izgrađuje okrilje posrednika koje koristi model programiranja zasnovan na uslugama (service oriented programming model). Okrilje posrednika olakšava integraciju i povezivanje GRID aplikacija te nudi mehanizme za njihov ubrzani razvoj. Sam posrednik uspostavlja mrežnu sigurnosnu zonu (trusted zone) te omogućava na zahtjev otvoreno mrežno okruženje (on-demand open network environment) kojim se ostvaruje suradnja, natjecanje, sinkronizacija, koordinacija i raspodjeljivanje svih mrežnih i računalnih sredstava cjelokupnog GRID sustava. Na FER-u su angažirani sljedeći mladi stručnjaci: mr.sc. Andro Milanović, Ivan Gavran , Matija Podravec, Miroslav Popović, Daniel Skrobo i Dejan Škvorc."

Projekt Infrastruktura izgrađuje mrežnu i računalnu infrastrukturu zasnovanu na GRID tehnologijama. Vodeća institucija projekta je Sveučilišni Računalni Centar (SRCE) koji u tom poslu surađuje s Elektrotehničkim fakultetom u Osijeku, Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Građevinskim fakultetom u Rijeci te Institutom Ruđer Bošković u Zagrebu.

Projekt Aplikacije sastoji se od niza podprojekata s ciljem izgradnje prototipnih GRID aplikacija. Navedene aplikacije koriste mehanizme druga dva projekta za raspodijeljeno izvođenje simulacija i vizualizacija te paralelnu algoritamsku obradu skupova podataka. Projekt se ostvaruje u Institutu Ruđer Bošković uz sudjelovanje Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu te Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

Kao izvršni asistent voditelja upravljačke skupine CRO-GRID poliprojekta mr. sc. Ivan Skuliber iz ETK osvrnuo se na pitanje financiranja te grupe projekata od nacionalnoga značaja:

"Projekte Infrastruktura i Aplikacije u potpunosti financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Projekt Posrednik, kao nadogradnju postojeće suradnje između ETK i ZEMRIS-a, zajednički financiraju Ministarstvo i ETK. Za sada projekt ima izvrsne rezultate što potvrđuju i članovi upravljačke grupe kao i predstavnici Ministarstva. Može se reći da je tako nešto i očekivano s obzirom na stručnost i entuzijazam svih uključenih."

Pripremila J. Lončar

CRO-GRID poliprojekt koordinira i nadgleda upravljačka grupa čiji je voditelj prof. dr. sc. Leo Budin sa zagrebačkoga Fakulteta elektrotehnike i računarstva:

"Poliprojekt CRO-GRID sastoji se od tri projekta koji se izvode u dvanaest institucija: deset fakulteta s četiri hrvatska sveučilišta (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb), Institutu Ruđer Bošković i Ericssonu Nikoli Tesli. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa prepoznalo je da je sada pravi trenutak uključivanja hrvatske znanstvene zajednice i gospodarstva u izgradnju nove računalne infrastrukture. Poliprojektom se želi, s jedne strane, osigurati znanstveno-istraživačkim sredinama iz svih znanstvenih područja dovoljno računalne snage za sve zahtjevnija izračunavanja i, s druge strane, potaknuti aktivno uključivanje Hrvatske u izgradnju novih naprednih raspodijeljenih sustava. Posebno se radom na poliprojektu želi osposobiti veći broj mladih istraživača kako bi se u Hrvatskoj stvorila skupina stručnjaka s prepoznatljivim i međunarodno konkurentnim inovativnim potencijalom. Prema rezultatima postignutim tijekom prve godine rada može se očekivati da će se ti ciljevi poliprojekta ostvariti."