Konferencija eCroatia in eEurope, održana krajem prošle godine u Zagrebu, hrvatskoj javnosti predstavila je niz zanimljivih iskustava u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije u Švedskoj. Konferencija je "došla i prošla", ali znanja koja su pojedini strani stručnjaci ostavili u Hrvatskoj još su tu, na raspolaganju našoj zemlji. U ovom kratkom osvrtu podsjećamo na njih.

Švedska iskustva vezana uz strategije uvođenja e-usluga u javni život u toj zemlji pokazuju da je implementiranje infokom tehnologija u javne službe nekoga društva dugoročan proces koji znatno poboljšava poslovne procese te olakšava život građanima. No, taj proces valja pomno isplanirati, a on zahtijeva i blisku suradnju nacionalnih, lokalnih i regionalnih vlasti. Vrlo je značajno osigurati i međuoperabilnost različitih fiksnih i mobilnih terminala, za što je nužna regulacija i za što je potrebno definirati standarde. S tim je izravno povezano i uklanjanje pravnih zapreka za korištenje e-usluga. U cijelom procesu vrlo je bitna koordinacija raznih servisa za građane te stalno poboljšavanje njihove interakcije s građanima i tvrtkama. U nastavku se navode neki primjeri iz švedske prakse.

U Švedskoj, jednoj od zemalja u svijetu koja je najdalje stigla u oživotvorenju različitih informacijsko-komunikacijskih rješenja u javnom sektoru, djeluje Virtualni carinski ured. Carinski ured te vrste otvoren je 24 sata na dan, nalazi se na Internetu i može mu se pristupiti i putem mobilnih terminala. Carinska uprava ovim putem nudi 158 različitih e-usluga poput deklaracija bez papira, e-učenja, web televizije, e-licenci, e-smjernica, itd., i sve to na 11 različitih jezika, uz optimizirano čitanje za invalidne osobe. Takva elektronička aplikacija, smanjila je broj žalbi građana i s njima povezane goleme troškove te, općenito, povećala kvalitetu usluge. Virtualni ured godišnje obradi čak 5 milijuna elektroničkih zahtjeva (od kojih se 4 milijuna obrađuje automatski, unutar 3 minute vremena). E-carina uz olakšavanje samoga procesa carinjenja donosi i golemu uštedu od čak 40 milijuna kuna godišnje.

Švedska Državna geodetska uprava na Internetu nudi pretraživanje i zumiranje aktualnih i povijesnih karata. Atraktivne slike zemljišta iz zraka, kao i karte, mogu se on-line kupnjom dobiti i u papirnatom obliku, na kućnu adresu. Od 2000. godine nudi se i usluga PropertySearch, najviše korištena mogućnost, koja daje informaciju o tome tko je posjednik zemljišta na karti ili slici. Barometar cijena zemljišta pokazuje u kojim dijelovima Švedske raste, a u kojima pada cijena zemljišta, i to u kategorijama postotaka. Daljnji razvoj ići će u smjeru naprednijih usluga s elektroničkim potpisom te prema mobilnom dostupu kartama i lokacijama uz GPS navigaciju.

Infokom tehnologije zaslužne su i za povezivanje sa svijetom slabo naseljene švedske pokrajine Västerbotten (gdje na osmini švedskoga teritorija živi samo 25 6000 stanovnika). Stanovnicima je optičkom vezom omogućena suradnja sa susjednim pokrajinama i zemljama. SJUNET mreža stanovnicima nudi zdravstvene usluge putem Interneta: tzv videobridge koji osigurava istovremenu komunikaciju sudionika na 16 lokacija, on-line izdavanje recepata i narudžaba lijekova, telemedicinu te cijeli niz e-usluga više privatnih kompanija iz toga područja.

Švedska kompanija Teknikhuset (Kuća tehnologije) već gotovo 20 godina, osigurava pametna rješenja za manje troškova i više slobodnoga vremena. Content studio, proizvod te tvrtke, poslužio je kao platforma za lansiranje-e-usluga u maloj zajednici grada Vindelna od 5500 stanovnika, uz ograničeni budžet. Prvenstveno se koristi za usluge državnih i lokalnih institucija. Platforma na troškovno učinkovit način, uz zapošljavanje samo jednoga administratora, omogućuje građanima i kreiranje personaliziranih stranica, korištenje preko 20 web aplikacija putem intraneta te izravan kontakt s vlastima.

Navedene usluge samo su neke od postojećih i mogućih načina za mudro korištenje novih tehnologija u javnom sektoru. Dokud je stigla Hrvatska? Definitivno smo na putu prema korištenju sve većega broja e-usluga. Ulaže se mnogo truda u daljnje napredovanje u tom smjeru, no za neke usluge toga tipa bitan preduvjet je i razvijena infrastruktura, a širokopojasni Internet je, nažalost, nedovoljno razvijen u Hrvatskoj. Upravo stoga jedno od strateških opredjeljenja Vlade je omogućiti brži i univerzalno dostupni širokopojasni Internet, po konkurentnim cijenama, putem kojega će građani moći pristupiti kvalitetnim sadržajima i uslugama.

S. Marušić