Je li i vama sve teže uskladiti poslovne i privatne obaveze? Izgleda da poslovni dio našega života polako izjeda vrijeme i energiju koja nam preostaje za privatni život. Je li to nužno ili možemo nešto poduzeti kako bismo postigli životnu ravnotežu?

"Zamislite da je život igra tijekom koje žonglirate s pet lopti. Nazovimo ih posao, obitelj, zdravlje, prijatelji i duhovni razvoj. Tijekom igre ubrzo će vam postati jasno kako je posao gumena loptica te da će, ako ju ispustite, odskočiti i vratiti se natrag na svoju putanju. Ostale loptice načinjene su od stakla. Ispustite li ih bit će nepovratno oštećene ili čak u cijelosti razbijene u komadiće koje je nemoguće ponovno sastaviti. Upravo to je ono što bi svatko od nas trebao shvatiti te se potruditi postići životnu ravnotežu," izjavio je svojedobno Brian G. Dyson, tada predsjednik i generalni direktor Coca-Cole. Još nedavno bilo je nezamislivo da čelni čovjek tako snažne globalne korporacije javno prizna da zaposlenici njegove kuće imaju i privatni život, a kamoli da im otvoreno predloži da aktivno rade na postizanju ravnoteže privatne i poslovne strane života. Što se to dogodilo da su se promijenili korporativni prioriteti?

Ima nekoliko odgovora na to pitanje, a čini se da se svi oni na kraju svode na poznatu teoriju o povezanosti tržišne ponude i potražnje koja kaže da će tržišna cijena rasti onoj robi za kojom na tržištu postoji velika potražnja, a nedovoljna ponuda. Taj princip vrijedi za bilo koju vrst roba, uključujući i ljude.

Budući da se u zadnje vrijeme pokazuje kako su vrhunski stručnjaci rijetka pojava na našoj planeti, kompanije su se za njih počele natjecati jednako kako su se prethodno natjecale za neke druge resurse. Poslodavci su se okrenuli svjesnom njegovanju čvrstih odnosa sa svojim zaposlenicima te grade imidž poželjnoga poslodavca, što je odraz svijesti koja danas prevladava u suvremenom društvu znanja o vrijednosti intelektualnoga kapitala. Znanje je, dakle, postalo roba kojom se na tržištu rada najuspješnije trguje. Budući da je znanje kategorija koja je vezana uz pojedince, oni koji ga posjeduju su na cijeni, njih kompanije žele privući i zadržati.

U tu svrhu kompanije osmišljavaju i primjenjuju različite mjere i programe kojima nastoje stručnjake zadržati na svojim platnim listama. U samom vrhu različitih pogodnosti nalazi se fleksibilno radno vrijeme, a odmah iza slijede pogodnosti vezane uz korištenje bolovanja i pomoć oko brige za djecu.

Suvremena teorija menadžmenta kaže da naknada za rad nije motivator, već čimbenik zadovoljstva radnika. Poslodavci su se, dakle, morali upitati što preostaje za motivaciju. Odgovor koji se nametnuo je: briga za ljude i prepoznavanje njihovoga doprinosa uspješnosti kompanije. Otvoreno priznavanje zasluga i iskazivanje zahvalnosti najboljim radnicima za njihov doprinos ne stoji mnogo, a nalazi se u vrhu popisa motivatora u suvremenom poslovnom okruženju. S druge strane, i sami zaposlenici mogu poduzeti mnogo toga kako bi uravnotežili poslovnu i privatnu stranu svojega života. Uz preslagivanje prioriteta i par strateških izmjena u organizaciji vremena i obaveza, moguće je izbjeći radikalnu operaciju životnoga stila.

Komentar Nevenke Mesarov, psihologinje iz ETK Centra za razvoj kompetencija:

Životna ravnoteža se ne postiže lagodnim životom. Više smisla ima "izaći na teren" i izboriti se za ono što želimo postići, pri čemu treba ukalkulirati i mogućnost neuspjeha. Onaj koji nikad nije pogriješio, taj nije nikada niti pokušao. Za uspjeh treba pametno raditi i ustrajati do kraja. Imajte cilj na umu, rekao je Covey. Ciljevi su poput svjetionika u životu: pokazuju put. Ako je tu i vjera u sebe, tada je sve moguće. Ili još točnije, nitko od nas ne može sve, svatko može nešto, a samo zajedno možemo stvoriti čudo. Bitno je da spoznamo da možemo svjesno preuzeti kormilo u svoje ruke i preuzeti nadzor nad svojim životom.

Svi smo mi rođeni za uspjeh, ako oslobodimo svoj neograničeni potencijal. U životu čovjek treba kontinuirano i kreativno raditi na više područja, a to i nije tako jednostavno. To znači svakodnevno si postavljati i ostvarivati nove ciljeve, ali i stjecati sposobnosti i napredovati na svim tim važnim aspektima života. Smatram da je za uspjeh potrebno ovladati s barem ovih pet glavnih životnih područja: obitelj (skladni bračni odnosi, provođenje kvalitetnog vremena s djecom, poštovanje prema roditeljima, međusobno pomaganje i ohrabrivanje te izgradnja temeljnih ljudskih vrijednosti, karaktera i morala unutar obiteljskoga odgoja), posao i financije (izgradnja uspješne karijere, ostvarenje stalnih izvora prihoda, financijska neovisnost, vlastiti privatni posao, stvaranje radne sredine po svojim željama i ukusu), zdravlje (briga o vlastitom zdravlju, tjelesnoj kondiciji, snazi, gibljivosti i prevenciji bolesti), društveni život (igre, zabava, pustolovine, putovanja, bavljenje sportskim i drugim aktivnostima), osobni razvoj i duhovnost (izgradnja karaktera i čvrste ličnosti, život u skladu s načelima morala, poštenja, istine i najvećih ljudskih vrijednosti, razvoj duhovnih vrijednosti i pobjedničkoga duha).

Naravno, bit će trenutaka kad čovjek mora staviti posao na prvo mjesto ili se posvetiti više obitelji, zdravlju ili hobiju, a manje drugim područjima života. Uvijek će jedno biti važnije od nečeg drugog, ali uvijek svih pet područja mora biti zastupljeno i postavljeno kao cilj jer to je jedini način da se izgradi uzorna i uspješna osobnost i postigne svrha radi koje smo ovdje.

Pripremila J. Lončar