Nemali broj ljudi veže naziv ove igre uz stereotipe poput ozbiljnih gospođa iz romana Agathe Christie dok bi se oni informiraniji sigurno sjetili Omara Sharifa. Još uvijek velik dio populacije bridž smatra kartaškom igrom, a kartanje nosi negativnu konotaciju kockanja i hazarda. No, čini se da protekla desetljeća mijenjaju tu iskrivljenu sliku o najpoznatijoj igri modernog doba. Nedavno objavljena vijest da je bridž uveden kao izborni predmet na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva navela je Daria Filjara, stručnjaka iz ETK Instituta za telekomunikacije, inače strastvenoga bridžista, da o toj temi porazgovara s inicijatorom i nositeljem tog kolegija, profesorom Nevenom Elezovićem.

U svijetu je bridž odavno već etabliran kao igra logike, vjerojatnosti i teorije informacije - čimbenika koji ju čini igrom 21. stoljeća, odnosno, igrom informatičkog društva. Osim matematičke i logičke podloge, bridž kao igra parova odlična je i socijalna igra koja u sebi ugrađuje i elemente psihologije, analize ponašanja, samokontrole, komunikacije. Sam naziv igre na engleskom, bridge, označava komunikacijski most kojega igrači pokušavaju uspostaviti tijekom igre. Bridž je svjetski raširena igra koja se, po identičnim pravilima, igra svugdje u svijetu. Smatra se da preko 200 milijuna ljudi igra bridž. U mnogim zemljama bridž je uveden kao predmet na fakultetima i školama. O bridžu je napisano na stotine knjiga, a interesantan je podatak da službena Bridž enciklopedija ima preko 5600 pojmova svrstanih u 28 područja.

Od tridesetih godina prošlog stoljeća redovno se održavaju Europska prvenstva, a od pedesetih godina i Bridž olimpijada te Svjetska prvenstva. Od sljedeće zimske olimpijade bridž bi trebao biti punopravnim članom velike olimpijske sportske familije.

Bridž je i masovna socijalna igra. Nedavno je odigrana serija humanitarnih simultanih turnira za pomoć stradalima u južnoj Aziji u naletu tsunamija.

Bridž u Hrvatskoj u rapidnom je porastu, iako po masovnosti znatno zaostaje za drugim europskim zemljama. Preko tisuću organiziranih bridžista okupljeno je u petnaestak bridž klubova. Nedavno objavljena vijest da je bridž uveden kao izborni predmet na Fakultetu elektrotehnike i računarstva navela nas je da o toj temi razgovaramo s inicijatorom i nositeljem toga kolegija, profesorom Nevenom Elezovićem, koji svoj bridžistički angažman nije ograničio samo na igranje i rad na bridžu te organizaciju predmeta: on je i vlasnik jednog od najposjećenijih i igrački najjačih bridž klubova te autor hrvatskog bridžističkog bestsellera "Naučite bridž za deset dana (i deset noći)".

- Kako ste došli na ideju o bridžu kao predmetu te kakve su bile reakcije na Fakultetu?

- Zapravo i nisam puno trebao lobirati za bridž. Prodekan, Vedran Mornar sam je ponudio bridž kao mogući izbor novog izbornoga predmeta.

- U posljednje vrijeme bridž dobiva kod nas na značaju. O tome govore i konkretne akcije: bridž je uveden kao izborni predmet u srednju školu u Vukovaru, najavljuju da će bridž biti uveden kao predmet na splitskom FESB-u ...

- Očit je zaokret hrvatske javnosti u odnosu spram bridža. Nakon više desetljeća "ilegale" na bridž se počinje gledati na pravi način. Nesretne okolnosti - činjenica da bridž koristi karte kao medij te reputacija bridža kao "aristokratske igre" dovele su do toga da je on u prva dva desetljeća poslije drugog svjetskog rata u nas bio nepoželjna igra pa se time i broj igrača znatno smanjio. Malo se zna da je ekipa Jugoslavije još 1937. godine osvojila drugo mjesto na Europskom prvenstvu, a cijelu ekipu sačinjavali su upravo igrači iz Hrvatske. Nakon rata, novi sustav nije volio aristokratske igre, a niti karte koje su povezivane s kockanjem i hazardom. Interesantno je da karte proizvedene 1945. godine nisu imale herc kao jednu od boja nego je mjesto njega korištena zvijezda kao oznaka. Kad se šezdesetih godina sa bridža skinula ta fama, počelo je organiziranje turnira i tečajeva.

- Kako ste zamislili predmet te koje značajke igre ćete pokriti njime?

- Smisao predmeta jest razvijati elemente matematike u praksi te razvoj logičkog zaključivanja, za što je bridž odličan medij, vježbe pamćenja i koncentracije, kao i analiza ponašanja i samokontrola kao psihološki i sociološki model. Osim učenja pravila igre, principa licitacije i tehnike odigravanja, pokrit ćemo teme poput matematičke osnove odigravanja, vjerojatnosti, logičkog zaključivanja, komunikacije te prekida komunikacije. Dakako da ćemo se osvrnuti i na bridž u nas i u svijetu, a bridž i Internet je sigurno neizostavna tema. Predmet je jednosemestralni, a iako nema vježbi, da bismo pomogli savladavanje pravila igre i praktičnu vježbu organizirali smo neobavezne jednotjedne turnire. Tijekom semestra održavat ćemo i nekoliko kolokvija preko kojih će studenti moći položiti ispit.

- Kakva je struktura igrača?

- Bridžisti su velikim brojem intelektualci. Za očekivati je da je dosta igrača tehničkog i matematičkog profila, no činjenica da je mnogo "društvenjaka" među igračima govori u prilog tomu da je bridž ne samo logička, već i psihološka i socijalna igra. Najviše bridžista je studentske dobi, a ima i ljudi u trećoj dobi koji su riješili egzistencijalne brige i imaju vremena koje žele kvalitetno iskoristiti.

- Bridž i Internet?

- Internet unosi novu dimenziju u bridž i čini ga još popularnijom igrom. Prije desetak godina pojavio se bridž preko Interneta (najprije www.okbridge.com zatim www.bridgebase.com ) koji je omogućavao održavanje turnira ili vježbi timova ili parova koji su fizički bili udaljeni tisućama kilometara. Internet pojačava i socijalni element igre: imate li slobodnog vremena, ništa lakše nego konektirati se na jedan od bridž servera (poput OKBridge ili BridgeBase), potražiti nekog partnera bez obzira živio on u Kini, Rusiji, Engleskoj ili Australiji i odigrati nekoliko dijeljenja. Tako se uspostavljaju kontakti, odnosno, igra s prijateljima koji su fizički udaljeni.

Drugi aspekt koji omogućava Internet jest izravan prijenos prvenstava. BridgeBase uveo je pravu revoluciju kad je u ljeto 2003. izravno prenosio Bermuda Bowl - svjetsko prvenstvo koje je trajalo 14 dana. Finalni meč između USA i Italije promatralo je online pet tisuća gledatelja iz svih dijelova svijeta. Prvi hrvatski prijenos preko BBO bio je meč šest nacija (Poljska, Slovenija, Madžarska, Austrija, Bugarska, Italija, Hrvatska) u ljeto 2004. koji se održavao u Samoboru na kojem su igrale jake svjetske velesile. Nema sumnje da bridžu predstoji svijetla budućnost.

D. Filjar