Prednost ulaganja u investicijske fondove leži u činjenici da njima upravljaju iskusni menadžeri pa investitor ne mora biti posebno dobar poznavatelj tržišta kapitala.

Razvoj domaćega tržišta kapitala u zadnjih desetak godina građanima omogućuje fleksibilnije upravljanje sredstvima kojima raspolažu. No, da bi mogli iskoristiti sve mogućnosti, potrebno je da o njima više znaju i da ih razumiju. Orhideja Gjenero, menadžerica za odnose s investitorima piše o ovim temama.

Investicijski fondovi su jednako atraktivni dobrim poznavateljima svijeta financija i potpunim početnicima. Namijenjeni su svakome tko nema dovoljno vremena, iskustva ili znanja da bi se samostalno bavio kupnjom vrijednosnih papira na tržištu kapitala. Prednost takvoga ulaganja je da fondom upravljaju iskusni menadžeri pa investitor ne mora biti posebno dobar poznavatelj tržišta kapitala. Prednost su i veća likvidnost u odnosu na oročenje jer se ulaganje u svakom trenutku može povući, diversifikacija ulaganja na velik broj različitih vrijednosnih papira koje si individualni investitor svojim ograničenim iznosom ne bi mogao priuštiti te niži transakcijski troškovi u odnosu na samostalno ulaganje. Što se profitabilnosti tiče, bitno je naglasiti da investicijski fondovi u prosijeku nude veći prinos od klasičnih oblika štednje u istom vremenskom razdoblju.
Velik broj i raznolikost investicijskih fondova daju svakom investitoru mogućnost da izabere fond prilagođen njegovim potrebama. Ulaganje treba započeti analizom vlastitih financijskih ciljeva i potreba, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti predviđenom trajanju investicije.

Investicijski fond je zasebna imovina u vlasništvu ulagatelja kojom upravlja društvo za upravljanje investicijskim fondovima.

Sigurnost imovine fonda (čak i za fondove koji ulažu u najsigurnije državne vrijednosnice i depozite) proizlazi iz diversifikacije ulaganja. Zbog velikoga broja financijskih instrumenata koji sačinjavaju imovinu fonda umanjuje se rizik od gubitka vrijednosti pojedinih investicija. Naime, ako se dogodi da padne vrijednost jednog financijskog instrumenta to se neće odraziti u velikoj mjeri na uspješnost fonda u cjelini.

Prema vrsti financijskih instrumenta u koje fond investira razlikujemo nekoliko tipova otvorenih investicijskih fondova.

Novčani fondovi investiraju u depozite banaka i kratkoročne vrijednosne papire najkvalitetnijih izdavatelja pa se smatraju najmanje rizičnim investicijskim fondovima. Prinos novčanih fondova u pravilu je veći od kamata štednje po viđenju, a manji od oročene štednje na duže rokove. U usporedbi s drugim fondovima, koji ulažu u obveznice ili dionice, ulagatelji mogu očekivati prosječno niži, ali siguran i stalan rast vrijednosti svog udjela. Namijenjeni su ulaganju na kraći rok.

Obveznički fondovi naziv duguju obveznicama, dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima. Kako se cijena obveznica formira tijekom trgovanja na burzi, obvezničke fondove karakterizira manja volatilnost vrijednosti udjela. Obveznički fondovi podjednako su popularni i korporativnim klijentima i građanima koji daju prednost stabilnom rastu vrijednosti udjela. Preporučeni minimalni rok ulaganja je od šest mjeseci do godinu dana.

Investitori kojima je visoki prinos važniji od velike sigurnosti ulaganja uložit će u neki od dioničkih fondova. Dioničke fondove obilježava velika volatilnost cijene udjela koja je posljedica volatilnosti cijena dionica. U ponudi su i mješoviti fondovi koji su, po strukturi imovine i karakteristikama, kombinacija obvezničkih i dioničkih fondova. Namijenjeni su prvenstveno investitorima kojima je uz sigurnost ulaganja podjednako važan i natprosječni prinos, odnosno, investitorima koji traže veće prinose nego što je realno očekivati od obvezničkih fondova. Pri tome je minimalni preporučeni rok ulaganja najmanje godinu dana, a kod dioničkih fondova od tri do pet godina.

Investicijski fondovi relativno su nova pojava na hrvatskom financijskom tržištu budući da sve do 1995. godine nije postojao zakonski okvir koji bi regulirao rad takvih institucija. Prvi otvoreni investicijski fond, PBZ Novčani fond, osnovan je 1999. godine. Danas je u Hrvatskoj aktivno ukupno 56 otvorenih investicijskih fondova kojim upravlja 13 društava za upravljanje fondovima.

Ukupna neto imovina povjerena na upravljanje otvorenim investicijskim fondovima u Hrvatskoj iznosila je krajem prošle godine 8,83 milijarde kuna, što je nadmašilo i najoptimističnija očekivanja. Usporedbe radi, na kraju 2004. godine, kada je u Hrvatskoj bilo aktivno 37 otvorenih investicijskih fondova, njihova je ukupna neto imovina iznosila 4,5 milijarde kuna. Rast imovine nastavljen je i tijekom ove godine, samo u siječnju uloženo je dodatnih 765,5 milijuna kuna.

Među društvima za upravljanje najveći tržišni udio drži ZB Invest koji upravlja s 3,05 milijarde kuna ili 31,8% ukupne imovine svih domaćih otvorenih fondova. Slijede ga RBA Invest s 2,24 milijarde kuna, a na trećem mjestu je PBZ Invest, koji je tijekom 2005. godine zabilježio snažan rast tržišnog udjela te koji upravlja s 1,81 milijardom kuna.

Uvjerljivo najveći domaći fond je ZB plus, jedini fond čija imovina premašuje milijardu kuna (1,46 milijarde kuna). Na drugom mjestu je Raiffeisen balanced, koji je ujedno i jedini nenovčani fond među pet najvećih fondova.

Iako novčani fondovi drže primat po prikupljenim sredstvima investitora (49,8%), njihov udio polagano opada prvenstveno zbog rasta imovine u mješovitim fondovima koji su krajem siječnja upravljali s 25,3% imovine. Obvezničkim fondovima pripada 16,1%, a dioničkim fondovima 8,8% imovine.

Po prinosima ostvarenima u proteklih godinu dana nitko od ulagača ne bi trebao biti nezadovoljan; dvoznamenkaste prinose su ostvarili gotovo svi mješoviti i dionički fondovi. Od obvezničkih fondova najbolje rezultate ostvarili su Capital one i Raiffeisen bonds, a vodeći po prinosima u novčanim fondovima su PBZ Investovi fondovi.

O. Gjenero