M-commerce omogućuje usluge poput pristupanja bankovnim računima te plaćanje računa, pripremu i realizaciju burzovnih transakcija, doznaka, plaćanje na mjestu kupnje mobitelom umjesto karticom ili gotovinom, kao i primanje specijalnih promotivnih ponuda.

Mobilni terminal ima odlične predispozicije da postane sredstvo plaćanja koje će ljudi najčešće koristiti. Svakodnevno je uz korisnika, a obično jedan mobitel koristi samo jedna osoba. Nužna pretpostavka za njegovu uporabu za ovu namjenu je međuoperativnost - mogućnost rada i interakcije s ostalima uređajima, poput drugih mobilnih terminala i uređaja, te sigurnost i tajnost podataka u transakciji. M-commerce nudi prednosti u odnosu na e-commerce, koji podrazumijeva komercijalne transakcije putem Interneta, u smislu lakše provjere vjerodostojnosti korisnika te lakšeg sustava praćenja i prikupljanja novca na temelju sustava naplaćivanja operatora.

Pretpostavlja se da će u dogledno vrijeme transakcije putem mobilnih telefona smanjiti popularnost kreditnih kartica. Pri tomu sigurnost transakcije, prema istraživanju provedenom u Sjedinjenim Američkim Državama, predstavlja jednu od ključnih pretpostavki korištenja.

Jedno od svjetskih tržišta na kojemu korisnici najčešće posežu za m-commerce uslugama bez daljnjega je Japan. Tamo je mobilni operator DoCoMo, polovicom 2005. godine počeo davati usluge koje mobilne terminale pretvaraju u kreditne kartice. Uređaji koji se nalaze na prodajnim mjestima bežičnim putem dobivaju podatke s mobilnoga terminala te se tako naplaćuju usluge. Kartice na temelju ove tehnologije već u Japanu koriste milijuni putnika prigodom naplata vožnje u vlakovima, a u 2006. godini bi to trebalo biti moguće i samo uz pomoć mobilnih terminala.

Uređaji za naplatu s mobilnih terminala već se nalaze na 20 000 prodajnih mjesta širom Japana. Budući da je jedna od bitnih pretpostavki za korištenje plaćanja putem mobilne mreže sigurnost, operator nudi i mobilni terminal koji koristi otisak prsta za autorizaciju, a mobilnim je uređajima u slučaju krađe moguće daljinski onemogućiti rad.

Kreditne su kartice u Japanu puno manje popularne nego u drugim razvijenim zemljama, a industrija mobilnih komunikacija je vrlo razvijena te bi upravo iz tih razloga usluge ovoga tipa u na tom tržištu mogle uspjeti. O nerazvijenosti kartičnoga tržišta u Japanu svjedoči činjenica da se na prosječnu karticu potroši oko 1000 američkih dolara godišnje za razliku od Velike Britanije, Francuske, Njemačke i SAD-a gdje je prosječni iznos preko 2000 američkih dolara.

Ozbiljnost ulaganja operatora DoCoMo ilustrira i podatak da je u 2005. godini za 98 milijardi jena stekao 34% udjela u kartičnom poduzeću treće japanske banke po veličini, Sumitomo Mitsui Banking Corporation, a u pregovorima je o kupnji 10 postotnog udjela u Japan Credit Bureau, jednim od vodećih kartičnih poduzeća u Japanu.

Studija analitičke kuće Arthur D. Little "Global M-Payment Update 2005" pokazuje da se tržište mobilnoga plaćanja razvija vrlo dinamičnim tempom. Predviđa se da će prihod od m-commerce transakcija porasti s 3,2 milijardi dolara u 2003. godini na 37,1 milijardu 2008. godine. Austrija i Hrvatska su najnaprednije zemlje u Europi u ovome području, a u Aziji su to Koreja, Singapur i Japan.
Austrija je ove godine pretekla Hrvatsku i postigla prvo mjesto u Europi po mobilnom plaćanju. To može zahvaliti širokim rasponom usluga koje su korisnicima dostupne tako da se danas u Austriji gotovo svaki proizvod može kupiti uz pomoć mobilnoga telefona.

Hrvatska je bila jedna od prvih zemalja u svijetu koja je ponudila uslugu plaćanja parkiranja putem SMS poruke. Danas je ova usluga dostupna u 23 hrvatska grada, a mogu je rabiti korisnici svih mobilnih operatora (od početka 2006. ovu je uslugu uveo i treći operator, Tele2). U većini gradova koji su uveli tu uslugu, najveći dio prihoda od naplate parkiranja dolazi upravo ovim putem, što je razumljivo zbog toga što korisnici uvijek nose mobilni telefon sa sobom, a drugi načini plaćanja zahtijevaju da korisnici imaju kovanice ili odu do kioska po kartu za parkiranje. Dubrovnik je vodeći hrvatski grad po korištenju ove usluge (75 posto prihoda od parkinga ostvaruje se na ovaj način) dok je na začelju Zadar s 25 posto.

Izostanak internacionalnog standarda donekle koči još brži rast m-commerce tržišta. Ovo ne dovodi do jednog općeprihvaćenog standarda već do razvoja niza rješenja karakterističnih za svako pojedino tržište. Studija navodi i da najveći dio tržišta još uvijek otpada na usluge mikro plaćanja poput plaćanja parkinga ili naručivanja kino ulaznica.