Odjel zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika nastavlja s popularnim predavanjima iz područja očuvanja zdravlja. Dvije zanimljive teme predstavljene su krajem siječnja i u veljači: problemi s neispavanošću i značaj kvalitetne prehrane.

Tijekom siječnja u našoj kompaniji održano je predavanje za sve zainteresirane ETK zaposlenike o utjecaju budnosti na radni učinak pod nazivom "Utjecaj biološkog ritma i neispavanosti na kvalitetu budnosti". Predavanje je održao prim. dr. sc. Danilo Hodoba, psihijatar.

Spavanje smatramo nečim tako obaveznim i normalnim da o tome puno i ne razmišljamo. Sa spavanjem upravljaju biološki ritmovi: svitanje, zenit sunca, smrkavanje - one pojave koje su uvjetovane zemljinom rotacijom. Dominantna teorija objašnjava funkciju spavanja kao potrebu centralnog nervnog sustava da se obnovi nakon dnevnog rada. Dobro noćno spavanje je dugačko, neprekidano, s dugom fazom dubokog spavanja bez snova. Potreba za spavanjem, tijekom kojega se mozak odmara, u prosijeku se može zadovoljiti snom od 8 sati, što može varirati za kakvih 10 %. Noćno spavanje nije homogeno i ima tri faze: duboko spavanje, površno spavanje i tzv. REM fazu spavanja. Ukoliko se duže vrijeme ne spava, dolazi do neželjenih pojava, odnosno, slabih sposobnosti procjene vlastitih mogućnosti. Ukoliko faza nespavanja traje 19 sati, efekti su isti kao da organizam sadrži 0,05% alkohola u krvi, a 24 sata nespavanja može se usporediti s 0,1% alkohola u krvi.

Sanjanje je nuspojava pri kojoj se konsolidiraju memorijski sadržaji. U budnom stanju neke se informacije ne mogu obraditi, nego se pohrane privremeno u neki dio mozga a obrađuju tijekom spavanja te se javljaju snovi. Ako se probudimo u tom trenutku, znamo da smo sanjali, inače san se ne može zapamtiti, a svatko sanja oko 2 sata.

Iz predavanja primariusa Hodobe mogli smo doznati da se najveća težnja za spavanjem javlja između 2 i 3 sata iza ponoći, a da smo najbudniji između 19 i 20 sati, da starijim ljudima treba manje sna te da su najefikasnije metode za razbuđivanje crna kava, jako svjetlo od minimalno 1000 luksa, te tzv. interpolirani drijemež (nap), odnosno, kratki odmor za vrijeme dana.

Doktorica medicine rada Julka Posavec održala je predavanje za ETK zaposlenike u Splitu o pravilnoj ishrani. Predavanju se pridružila i mr. sc. Jadranka Marušić, voditeljica odjela prehrane Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Doktorica Posavec temu o pravilnoj ishrani predložila je na temelju dobivenih rezultata provedenih sistematskih pregleda zaposlenika ETK uz želju promicanja zdravog načina življenja.

Naglasila je koliko pravilna prehrana pridonosi održavanju tjelesnog i mentalnog zdravlja i općoj otpornosti prema bolestima. Energetski neuravnotežena prehrana i neadekvatan unos pojedinih prehrambenih tvari čimbenik su rizika za nastanak nekih kroničnih nezaraznih bolesti (npr., srčano-žilnih bolesti, povišenoga krvnoga tlaka, povećane masnoće u krvi, šećerne bolesti, nekih zloćudnih tumora, bolesti organa za kretanje, itd.).

Prekomjerna tjelesna težina posljedica je prevelikog unosa hrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Velik broj knjiga i priručnika o dijetama dostupan je na tržištu. Međutim, većina popularnih dijeta znatno odstupa od uobičajenih medicinskih savjeta i nisu dale očekivane rezultata. Tako da je prisutna rastuća epidemija pretilosti. Odgovarajuća izabrana dijeta, uz dugoročno pridržavanje ima za cilj snižavanje tjelesne težine i sprječavanje bolesti te treba biti prikladna prehrambenim sklonostima, životnim navikama i zdravstvenom stanju. U nastavku predavanja doktorica je dala osnovne karakteristike pojedinih sastojaka hrane, kao što su bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vitamini i minerali. Pravilna prehrana koja omogućava zdravo življenje trebala bi sadržavati raznovrsne namirnice uz njihov uravnotežen unos i potrošnju te brizi o tjelesnoj težini.

U drugom dijelu predavanja dani su i savjeti za pravilnu ishranu tijekom dana: obvezan doručak s ugljikohidratima, redoviti glavni obroci uz svakodnevno konzumiranje žitarica, voća i povrća. Preporuča se i konzumiranje ribe bar jednom tjedno, krtog mesa i peradi. Preporučila se i velik unos tekućina u prvom redu vode, a zatim i djelomično obranog mlijeka, čajeva, voćnih sokova i negaziranih pića. Sol i šećer trebalo bi reducirati na maksimalno 6 grama u 24 sata.

Alkoholna pića trebalo bi izbjegavati ili piti na umjeren i dobar način, što bi značilo ne piti između jela, piti što manje žestokog pića, uz jelo piti malo uz preporuku konzumiranja crnog vina zbog korisnih flavonoida. Dnevni unos alkohola potrebno je ograničiti na 10 grama etanola, tj. ili 0,03 litre žestokog pića, ili 0,125 litara vina ili 0,25 litre piva.

Na kraju doktorica je preporučila i svakodnevnu primjerenu tjelesnu aktivnost u trajanju od 10 do 15 minuta, koja sama po sebi povećava količinu zaštitnog HDL kolesterola te snižava štetni LDL kolesterol, snižava krvni tlak, povećava osjetljivost na inzulin te povoljno djeluje na zgrušavanje krvi.

Nakon predavanja na mnogobrojna pitanja odgovarala je mr. sc. Jadranka Marušić, koja je posebno istaknula izuzetno zdravu mediteransku kuhinju uz korištenje maslinovog ulja, potrebu educiranja roditelja kad je u pitanju ishrana djece te značaj pravilnog pripremanja hrane.

G. Lipnjak