Od programera do arhitekta
Programiranje u današnjim tehnološkim uvjetima prestaje biti puko generiranje kodova prema zadanim specifikacijama i postaje složen, sofisticiran i zahtjevan posao kreiranja rješenja na razini cijeloga sustava.
Kako softver postaje sve značajniji dio ponude svih velikih telekomunikacijskih kompanija i u Ericssonu se mijenja značaj programera. Od običnih proizvođača softvera koji generiraju linije koda kao na traci, oni sve više postaju softverski arhitekti koji osmišljavaju nove složene funkcije.
Do nedavno su glavni proizvodi u telekomunikacijama koji su se nudili kupcima bili vezani uz hardver te je i naplata uglavnom bila povezana s hardverskom konfiguracijom isporučene opreme, no sada je hardver samo platforma koja obavlja funkcije ovisno o softveru koji je na njega postavljen. U budućnosti će taj trend još više biti izražen, tako da će se umjesto namjenskih platformi koristiti, primjerice, farme pločastih poslužitelja na kojima će se kreirati virtualni telekomunikacijski čvorovi, datotečni poslužitelji, razni poslužitelji za usluge s dodatnom vrijednošću te brojne druge namjenske aplikacije.
U takvom okruženju posao programera prestaje biti puko generiranje koda prema zadanim specifikacijama, već su sve više potrebna znanja na daleko višoj razini. Stoga se i na programiranje počinje gledati kao na kreativan posao koji zahtijeva određeno vrijeme i ima svoju cijenu. Više to nije puko kodiranje, već se zahtijeva dublje razumijevanje problema kako bi se moglo osmisliti odgovarajuće rješenje na razini cijeloga sustava.
Softverski arhitekti
U takvim zadaćama presudnu ulogu ima mala grupa ključnih ljudi koji moraju imati vrlo širok pogled na cijeli sustav. Neki od njih specijalizirani su samo za određena područja, dok drugi imaju šire znanje vezano uz sustav u cjelini, no nisu toliko upoznati s detaljima vezanim uz pojedinu funkcionalnost. Za sve njih zajednički naziv je arhitekti sustava, a njihov značaj je presudan za uspjeh cijelog projekta.
Za razliku od "običnog" programera koji je izvrstan poznavatelj tehnika pisanja koda i relativno malog dijela funkcionalnosti za koji je zadužen, arhitekt sustava ima puno širi pogled na problematiku te nije nužno i izvrstan poznavatelj područja rada svakog pojedinog programera. Arhitekt sustava nije nadređen običnim programerima, već osoba kojoj se oni obraćaju kada naiđu na problem koji nisu u stanju sami riješiti.
Iskustva iz stvarnoga okruženja
Iako bi mnogi voljeli pokazati svoju kreativnost dizajnirajući novi sustav iz početka, u stvarnosti takvih je zadataka relativno malo. No to ne znači da nema mjesta za kreativnost i u slučajevima kada treba riješiti probleme koje kupci sustava imaju u stvarnom okruženju s postojećim sustavima temeljenim na relativno zastarjelim tehnologijama. Za rješavanje problema na kakve kupci nailaze na terenu često nije dovoljno poznavanje funkcionalnosti za koju smo odgovorni, nego niti cijeloga sustava na kojem radimo, već se zahtijeva poznavanje mreže u cjelini i razumijevanje konfiguracije koju kupac ima.
Novo u starom
No, srećom nije sve u rješavanju složenih problema koje kupci sreću u radu, već se sve češće zahtijeva uvođenje zanimljivih novih rješenja u već postojeće sustave. Jedan od najzanimljivijih takvih projekata koji su nedavno vrlo uspješno provedeni unutar ETK Instituta za telekomunikacije je uvođenja podrške za protokole SIP (Session Initiation Protocol) i H323 u telekomunikacijske čvorove temeljene na platformi AXE.
To je bila posebno zahtjevna zadaća jer je AXE razvijen na tehnologiji staroj 30-ak godina, koja ima svojih prednosti, no i velikih ograničenja. Naime, AXE se kroz godine rada pokazao kao iznimno pouzdana platforma koju brojni telekomunikacijski operatori vrlo uspješno koriste u svom radu, no tehnologija na kojoj je temeljen nije u potpunosti prilagođena novim komunikacijskim tehnologijama temeljenim na Internet protokolu (IP). Stoga je pred naše stručnjake postavljena iznimno zahtjevna zadaća prilagodbe AXE-a kako bi mogao upravljati i pozivima koji dolaze iz mreža temeljenih na IP-u te povezivati korisnike klasične telekomunikacijske infrastrukture s onima koji koriste IP.
Time je još jednom pokazana snaga AXE-a kao platforme, ali i naših stručnjaka koji su u vrlo kratkom roku uspjeli implementirati ove napredne funkcije. U svakom slučaju, za obavljanje te zadaće nisu dovoljni samo "obični" programeri, već pravi arhitekti sustava.
|
