Da bi tu svoju mobilizirajuću ulogu mogle dobro odigrati, «Komunikacije» su živjele s vremenom i aktivno preuzele jednu od vodećih uloga u integriranom sustavu kompanijskog komuniciranja.

Živimo i radimo u vremenu brzih informacijskih tokova u kojima mediji imaju nezaobilaznu ulogu. Dobro nam je poznata teza da se ono čega nema u medijima zapravo nije niti dogodilo. To pravilo vrijedi i za naše kompanijsko glasilo, “Komunikacije”, koje su upravo navršile hvale vrijedan jubilej – 40 godina neprekidnog izlaženja. On je tim vrjedniji jer je riječ o glasilu koje je u čitavoj svojoj povijesti na prvom mjestu imalo zadaću istinito i pravodobno informirati prije svega zaposlene, ali i umirovljenike, poslovne partnere, širu javnost i sve prijatelje naše kompanije.

Tako je bilo prije privatizacije “Nikole Tesle”, a dolaskom Ericssona kao najvećega pojedinačnog vlasnika naše kompanije, “Komunikacije” dobivaju novu ulogu. Tako dug «staž» nije baš čest slučaj jer vrlo je mali broj glasila u poduzećima preživio burne devedesete godine prošloga stoljeća, vrijeme pretvorbe i privatizacije, štednje i odbacivanja svega onoga što, navodno, samo povećava troškove poslovanja. “Komunikacije” su upravo u tim vremenima, nastojeći se što više približiti svojim čitateljima, a ujedno snažno artikulirajući poslovne ciljeve i strategije te kao svojevrsni promotor kompanijske kulture, doživjele najviše sadržajnih i grafičkih promjena te na taj način učvrstile svoju poziciju među čitateljima u kompaniji i izvan nje.

Zamišljen kao glasilo ponajprije okrenuto zaposlenicima i umirovljenicima, tvornički list «Nikola Tesla» vjerno je slijedio poslovnu politiku poduzeća i bilježio glas i utjecaj radnika opredmećen kroz aktivnosti sindikata i odluke radničkog savjeta. Međutim, treba priznati da su to bile godine kada svijest o važnosti informiranja nije bila dovoljno razvijena pa su izvori informacija često bili zatvoreni. Ne treba se previše čuditi takvom odnosu prema informacijama kada se uzme u obzir da je kompanija tada imala monopolistički položaj na domaćem tržištu i na tržištu tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Monopol je stvarao osjećaj sigurnosti i tržišne neupitnosti «Nikole Tesle» kao jedne velike, tradicionalne tvornice za proizvodnju opreme i proizvoda s tisućama proizvodnih radnika koji su radili i živjeli u uvjerenju da će tako biti zauvijek.

Političke, tržišne, tehnološke, ali i ekonomske promjene s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina prošlog stoljeća učinile su svoje. Sve ono što je generacijama građana bilo neupitno nestalo je poput mjehura od sapunice. Kompanija se našla pred najvećim izazovima u svojoj povijesti. Ulazak u globalizirani svijet, borba s konkurencijom na svim tržištima, nužnost primjene svjetskih standarda, promjena poslovanja i proizvoda, sve su to sastavni dijelovi procesa restrukturiranja nove kompanije Ericsson Nikola Tesla, nastale 1995. godine. Tada su naše novine dobile i svoje novo ime – «Komunikacije»- kao simbol nove kompanije koja smatra da je najvažnija komunikacija među ljudima, a sve ostalo je tehnologija o kojoj se brinu stručnjaci. Upravo to je i postao moto i nit vodilja naših kompanijskih novina.

Tržišno poslovanje, donijelo je i promjenu svijesti o načinu poslovanja, ulozi i odgovornostima poslovodstava, ali i zaposlenika. Promjene su bile nužne i u medijima, oni više nisu jednostrani put informiranja, odnosno puka transmisija poslovnog i društvenog okruženja već aktivni dio poslovnog sustava kojemu je glavni cilj dugoročni poslovni uspjeh, ali i zadovoljan i motiviran zaposlenik koji će u svojoj kompaniji imati sjajno mjesto za rad te razvoj svojih kompetencija i karijere.

Iz perspektive Ericssona Nikole Tesle «Komunikacije» su važna karika koja spaja sve segmente unutarnje organizacije u jedan veliki pokretački tim motiviranih i zadovoljnih zaposlenika koji su u stanju ostvariti i najambicioznije poslovne ciljeve. Strateške dimenzije takvog sustava informiranja najbolje se vide u međuodnosu komunikacijskih aktivnosti i poslovnih rezultata naše kompanije.

Danas su «Komunikacije» nezaobilazno štivo ne samo kada je riječ o poslovnom informiranju. Na njihovim se stranicama, uz pravodobne i iscrpne informacije o poslovnim rezultatima Ericssona Nikole Tesle, redovito i stručno piše o radno-pravnim, ekonomskim i socijalnim odnosima u kompaniji, razvoju stručnih i profesionalnih kompetencija zaposlenika, radu u međunarodnim timovima, ali i o svjetskim tehnološkim trendovima, primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija i dr. Ne treba zanemariti niti činjenicu kako su upravo «Komunikacije» među prvima u Hrvatskoj otvarale teme kao što je outsourcing, održivi razvoj, poslovna izvrsnost, sustav nagrađivanja prema rezultatima rada i fleksibilno radno vrijeme. Na taj su način one preuzele i ulogu promicatelja društvene odgovornosti poduzetnika za skladan razvoj svih elemenata međusobnih odnosa od ekonomskih, društvenih i tehnoloških.

O interesu i zadovoljstvu čitatelja naših «Komunikacija» najbolje govore rezultati ankete koju smo krajem prošle godine proveli na reprezentativnom uzorku čitatelja u kompaniji i izvan nje. Citirat ću jedno mišljenje čitateljice «Komunikacija» koja nije zaposlenica kompanije: »Raznovrsnost pokrivenih područja je ljepota «Komunikacija». Čestitam timu koji radi na «Komunikacijama» - ideja i provođenje ideje su više nego izvrsni!» Što tome dodati osim – veliko hvala svima koji su tijekom 40 godina svojim doprinosom utjecali na kvalitetu i čitanost našega lista. Bez njih on ne bi bio ono što je danas – profesionalno i kvalitetno glasilo jedne od najuspješnijih hrvatskih kompanija i reprezentativnog člana brojne Ericssonove obitelji.

Snježana Bahtijari, Direktorica Kompanijskih komunikacija