Ericsson Nikola Tesla kao kompanija znanja konstantno ulaže u razvoj kompetencija svojih stručnjaka te usko surađuje s lokalnom akademskom zajednicom, posebno s fakultetima koje su mahom zaposlenici kompanije i završili: Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER) i Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB). Uključivanje tih visokoškolskih ustanova u Bolonjski proces, koje će iziskivati značajne promjene u načinu njihovoga rada, ima itekako velik značaj za kompaniju. Upravo to je bio povod za razgovor s prof. dr. sc. Ignacom Lovrekom s FER-a, koji je član Nadzornoga odbora Ericssona Nikole Tesle.

- Kako su tekle pripreme FER-a za usklađivanje s Bolonjskim procesom?

- Dopustite da najprije kažem nekoliko riječi o Bolonjskom procesu i razlozima za temeljite promjene u sveučilišnom obrazovanju. U visokom obrazovanju isprepliću se pristupi i znanja od devetnaestog do dvadesetprvog stoljeća, što se očituje u opsežnim nastavnim sadržajima, posebice na početku studija, pretjeranoj nastavi ex cathedra, nedovoljnoj povezanosti različitih znanstvenih područja, dugom i neučinkovitom studiranju te premalom broju visokoobrazovanih građana. U području visokih tehnologija kakva je informacijska i komunikacijska tehnologija, u kojoj djeluju FER i tvrtka Ericsson Nikola Tesla, znanstvena očekivanja i pritisak tržišta su najveći, a izazovi globalni, tako da je svako zaostajanje opasno i teško popravljivo. To su zakonitosti razvitka koje su i ETK i FER pravodobno prepoznali.
Studij obuhvaća tri stupnja: preddiplomski u trajanju od 3 godine, na koji se nastavljaju diplomski studij u trajanju od 2 godine i poslijediplomski studij koji traje 3 godine (3+2+3), uz stjecanje zvanja prvostupnika (baccalaureus), magistra i doktora znanosti. Drugim riječima, najbolji studenti bi u 8 godina dosegli najviši stupanj - doktorat znanosti. Danas su to samo izuzetci, ali moramo se pohvaliti s takvima u našoj sredini: dr. sc. Marko Lacković poslijediplomski je studij započeo kao znanstveni novak u Zavodu za telekomunikacije FER-a, a završio ga kao djelatnik Instituta za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli.

Međutim, nije riječ samo o trajanju pojedinih dijelova studija, nego i o sadržaju i oblicima izvođenja nastave. Sadržajno, studij treba osuvremeniti, olakšati početak i postupno povećavati složenost iz godine u godinu, postići dobar omjer prirodnih, tehničkih, društvenih i drugih znanosti, uz uravnotežen odnos temeljnog i usmjerenog znanja. Nadalje, uz izravnu nastavu koja uključuje predavanja s primjerima, te samostalni rad i rad u malim skupinama u laboratoriju, uvode se obavezni seminarski radovi i studentski projekti. To je novi koncept sveučilišnog studija koji bi se najbolje moglo opisati "od podučavanja (teaching) prema učenju (learning)", što je bitna pretpostavka cjeloživotnog obrazovanja. O pripremljenosti FER-a za Bolonjski proces može se govoriti na dvije razine, koncepcijskoj i izvedbenoj. Koncepcijski, riječ je o elektrotehnici i računarstvu pod "istim krovom" kao trajnom opredjeljenju, velikoj izbornosti u postojećoj nastavi, dobroj suradnji s gospodarstvom i organiziranosti Fakulteta. S izvedbenog motrišta, a intenzivno smo radili oko dvije godine, prijedlog novog programa završili smo početkom 2005. Studij započinje zajedničkom prvom godinom za dva preddiplomska trogodišnja studijska programa: Elektrotehnika i informacijska tehnologija te Računarstvo. Ne bih zamarao čitatelje s detaljima, jer su sve informacije dostupne preko Interneta (www.fer.hr). Očekujemo da će većina studenata nastaviti studij na jednom od tri diplomska studijska programa: Elektrotehnika i informacijska tehnologija, Informacijska i komunikacijska tehnologija te Računarstvo, čijim se završavanjem stječe zvanje magistra, isto tako uz mogućnost usmjeravanja. Ovaj studij će prvi studenti završiti 2010. godine.
Poslijediplomski studij za stjecanje doktorata znanosti se do tada odvija po prijelaznom programu na koji se upisuju diplomirani inženjeri i magistri znanosti. U ovom semestru upisano je novih 110 redovnih i izvanrednih studenata za koje je program isti, uz različito trajanje studija - 3, odnosno 6 godina.

- Što je Fakultet time dobio?

- Fakultet je dobio impuls za ubrzani razvitak. Ključan je naš stav da se razvijamo kao istraživačka sveučilišna institucija, koja će još jače nego do sada povezivati znanost i visoko obrazovanje te biti u vrhu europskog sveučilišnog obrazovanja. Naime, treba podsjetiti da nije riječ samo o preustroju studija po modelu 3+2+3 koji se provodi po unaprijed definiranim pravilima, kako se veoma često ovaj proces predočuje u javnosti. Svako sveučilište i svaka njegova sastavnica mogu odabrati kako će se razvijati: "školski" ili "istraživački", kako će profilirati studij i koje će sadržaje obuhvatiti. Istraživačko opredjeljenje zahtijeva odgovarajuće projekte i programe na nacionalnoj i međunarodnoj razini te rano uključivanje studenata u istraživanje. Takva iskustva postoje, a dobar je primjer i potvrda da je to moguće ostvariti ETK Summer Camp koji organizira ETK Institut za telekomunikacije u suradnji sa Zavodom za telekomunikacije i Zavodom za elektroniku, mikroelektroniku, računale i inteligentne sustave s FER-a. Mislim da zapravo i nemamo izbora - elektrotehnika i računarstvo u Hrvatskoj bez istraživanja i razvoja nemaju izgleda.

- Kakvi su prema Vašem saznanju komentari studenata?

- Ne predajem na prvoj godini, ali sam posjetio nekoliko predavanja i čini mi se da je ozračje jako dobro. Naravno da se čuju različita mišljenja i raznovrsni komentari, redovito se provode studentske ankete i nastoji se uočene probleme riješiti u hodu. Brucoši su potvrdili da FER upisuju natprosječni: dovoljno je reći da je od 699 novoupisanih, 54% položilo svih 5, a 16% 4 predmeta u prvom semestru. Pedesetak nastavnika uložilo je puno znanja i napora, održavajući predavanja na svakom predmetu u 10 i više grupa. I u ovom semestru možemo očekivati dobre rezultate.

- Kako Vi osobno sagledavate prednosti koje će hrvatsko visoko školstvo ostvariti usklađivanjem s Bolonjskim procesom?

- Hrvatsko je visoko školstvo tek započelo reformske procese, a prednosti će ostvariti ako u ovoj i sljedeće četiri godine ustraje u promjenama i provodi ih s jasnim ciljevima.

- Koje su, prema Vama, dobiti za privredne organizacije kao što je Ericsson Nikola Tesla?

- S motrišta tvrtke Ericsson Nikola Tesla koja na području informacijske i komunikacijske tehnologije djeluje u istraživanju i razvoju telekomunikacijskog softvera i usluga, oblikovanju i integraciji cjelovitih komunikacijskih rješenja za mrežne operatore i poslovne korisnike, kao i ispitivanju, prodaji i održavanju komunikacijskih rješenja i sustava, novi program treba donijeti višestruku korist. Najvažniji su novi mladi stručnjaci osposobljeni za gospodarstvo zasnovano na znanju i novi oblici suradnje s domaćim sveučilištima. Profil poslova tražit će, još više nego do sada, vrhunsko obrazovanje i sposobnost rukovođenja, čemu je primjeren prvenstveno petogodišnji diplomski studij na kojem se postiže stupanj magistra znanosti. Tvrtka Ericsson Nikola Tesla u kontinuitetu se razvija na vrhunskim kompetencijama, a ne prosječnosti te na poslovima koje mogu rijetki napraviti, a ne svatko. U vremenima koja dolaze zahtjevi mogu biti samo oštriji.

Pripremila J. Lončar

Predavanja na "Bolonjski način" su u određenoj mjeri pomak za predavače i za studente. Od predavača se traži stalna interakcija sa studentima: na svakom predavanju se provode vježbe i izvode primjeri u kojima izravno sa svojim diskusijama sudjeluju i studenti te se isto tako poprilična pažnja posvećuje samostalnom radu studenata preko alata i tehnologija dostupnih preko Interneta (e-učenje). Za studente je to novina jer se ni u kojem slučaju ne mogu koristiti iskustvima starijih kolega, a isto tako organizacija cjelokupne nastave je takva da vodi studenta kroz kontinuirani rad. Ja predajem na predmetu Menadžment u inženjerstvu, koji nije tipičan tehnički predmet po svom sadržaju, a u sklopu toga kolegija obrađujemo 13 tema među kojima su povijest inženjerstva, inženjerska etika, inženjerski način rješavanja problema način rada u projektu i timu, upravljanje i zaštita intelektualnog vlasništva, što daje dobre osnove za shvaćanje inženjerske profesije u vremenu i prostoru. Mislim da je predmet primjeren upravo na početku studija jer studentima objašnjava što ih to očekuje u inženjerskom okruženju. Mogu reći da su studenti dosta redoviti u pohađanju predavanja, pokazuju interes i vrlo lijepo surađuju u diskusijama.

Petogodišnje iskustvo rada sa studentima u ETK Summer Campu pokazuje obostrano zadovoljstvo, što potvrđuju ankete koje studenti ispunjavaju te rezultati koji ostaju u Ericssonu Nikoli Tesli. U pet tjedana, koliko u prosjeku borave u ETK, studenti rade u projektima tijekom kojih puno uče (pogotovo prva dva tjedna), a kasnije kroz praktičnu izvedbu prototipova validiraju stečeno znanje. Kroz rad na stvarnim problemima te suradnju u timskom radu studenti stječu iskustvo u načinu rada koji će primjenjivati kada se zaposle. Mentori iz ETK-a i s FER-a budno motre rad studenata i spremni su uvijek priskočiti u pomoć ili usmjeriti rad ako krene u krivom smjeru. Sve to je za studente veliko iskustvo i doprinos kvaliteti studija. Za ETK radni je učinak studenata vrlo dobro mjerilo njihove kvalitete i izravna preporuka za kasnije zapošljavanje.