Dobra stara organizacijska piramida sa širokom bazom resursa, nešto užim dijelom koji predstavlja srednju rukovodeću razinu i s vrhom koji predstavlja najuži menadžment sve više postaje usko grlo. Nova ekonomija uzima svoj danak u vidu sve prisutnijeg, sve snažnijeg i troškovno sve učinkovitijeg procesnog pristupa. Ericsson Nikola Tesla kao suvremena kompanija znanja u kojoj se «proizvode» visoke tehnologije već se dobrano uputila u tom pravcu: analize pokazuju kako se danas čak 85% poslova u kompaniji realizira putem projekata, a ne u sklopu linijske organizacije. Da bi se spomenuta organizacijska piramida bolje fokusirala, u našoj kompaniji se posebna pozornost pridaje multidisciplinarnosti kojom se želi premostiti jaz između linijske i projektne organizacije. Program nazvan Upravljanje procesima (Business Process Management) ima osigurati suživot ta dva načina organizacije rada. O tomu više doznajemo od voditelja programa, Branka Dronjića.

Imperativ povećanja operativne učinkovitosti i smanjenja operativnih troškova nameće procesni pristup organizaciji posla ne samo kao logičan, već i kao nužan potez. Ideja nije baš sasvim nova. O poslovnim procesima, kako navodi stručna literatura, govorilo se još u dvadesetim godinama prošloga stoljeća, ali od ideje do njene djelotvorne primjene trebalo je proći dosta vremena. Izgleda da je u današnjim uvjetima globalizacije i sve oštrije tržišne konkurencije te naprednih IS/IT sustava koji mogu podržati izvještavanje o procesima u stvarnom vremenu za primjenu ideje o upravljanju poslovnim procesima (Business Process Management) došao pravi trenutak. Primjena takvoga načina rada shvaća se kao put prema unaprjeđenju poslovanja, a to je tema koja je u Ericssonu Nikoli Tesli uvijek na dnevnom redu.

"Planiranje potencijala tvrtke (Enterprise Resource Planning) i određivanje okvira za ciljeve provodi se u svijetu suvremenoga poslovanja definiranjem kompanijske vizije, misije i politika. Kada te kategorije sagledamo u kontekstu okruženja u kojemu kompanija djeluje možemo osmisliti i njene strategije koje počivaju na tri funkcionalna uporišta: listi proizvoda i usluga koje kompanija nudi na tržištu, tehnologiji koju primjenjuje te marketinško-prodajnoj praksi. Strategije se kreiraju u vrhu tradicionalne organizacijske piramide, odnosno, definira ih najuži kompanijin menadžment. Strateški plan potom se komunicira prema nižim slojevima organizacije, a njegovo provođenje kontrolira se sustavom izvještavanja koji polazi od baze piramide prema vrhu. Kako se u takvom ustroju teško postiže izvještavanje u stvarnom vremenu usklađenost plana i njegove realizacije predstavlja prostor u kojemu je moguće i nužno uvesti značajna poboljšanja," pojašnjava Branko Dronjić, voditelj programa Upravljanje procesima.

Za uvođenje poboljšanja koja spominje naš sugovornik nužno je efikasno djelovanje IS/IT funkcije. Elektronički podržan sustav izvještavanja mnogo je brži, pregledan je i, što je najvažnije, ukorak prati realizaciju, što omogućuje pravodobne korekcije i znatne uštede. Drugi element unaprjeđenja organizacije odnosi se na sve izraženiju orijentaciju prema realizaciji poslova u sklopu projekata koji su praktički postali ishodištem za razvoj i nagrađivanje zaposlenika, posebno kada je riječ o razvoju kompetencija i definiranju uloge i mjesta pojedinoga zaposlenika u organizaciji. Na taj način su projekti preuzeli dobar dio "tereta" kojega je do sada nosila tradicionalna organizacijska piramida. Kako uspješno uskladiti postojanje ta dva organizacijska principa i pri tomu osigurati rast poslovanja kompanije, složeno je pitanje i još složenija zadaća koja stoji pred programom Upravljanje procesima.

Branko Dronjić o tomu kaže:

"Kao kompanija koja teži maksimalno osuvremeniti svoj način djelovanja Ericsson Nikola Tesla već godinama smanjuje broj slojeva u svojoj tradicionalnoj linijskoj organizaciji te sve više prostora ostaje za projektni ustroj u realizaciji pojedinih poslova. Mnoge će zateći podatak kako se čak 85% poslova naše kompanije realizira na projektnoj osnovi. U postizanju maksimalne učinkovitosti organizacije koja djeluje na takvom principu važno je postići društvenu transformaciju kompanije, odnosno, važno je da promjena načina razmišljanja prodre u sve organizacijske pore kompanije. To se prije svega odnosi na mogućnost brzoga prilagođavanja i poboljšavanja procesa ukoliko to situacija u neposrednom ili širem poslovnom okruženju nalaže. Dugoročno gledano, sustavno kontinuirano poboljšanje bi se trebalo smjenjivati s kompletno novim oblikovanjem procesa (reinžinjering), jer se od jednog stupnja kompletiranja u zadanoj strukturi ne mogu više ostvarivati nikakva esencijalna poboljšanja procesa. Ericsson Nikola Tesla opredijelio se za pristup najboljega u klasi (best-in –class) budući da on, za razliku od pristupa najbolje prakse (best practice), osigurava brži povrat investicija. Upravo time se bavimo u sklopu programa Upravljanje procesima."

Uz sve navedeno valja naglasiti kako Ericsson Nikola Tesla, uz poštivanje uvjeta u svojoj neposrednoj poslovnoj okolini koju definiraju društveno-gospodarstveni odnosi u zemlji svoje djelovanje mora, kao članica Ericssonove grupe, uskladiti s korporativnim principima. To problematiku uspješnoga usklađivanja linijske i projektne organizacije čini još složenijom. No, kompanija se ne želi odreći epiteta izvrsnosti i nastojat će svojim načinom rada i u uvjetima nove ekonomije biti predvodnikom i na domaćem tržištu i u Ericssonovoj grupi.

J. Lončar