Institut građevinarstva Hrvatske raspolaže poslovnom komunikacijskom mrežom utemeljenom na najsuvremenijem Ericssonovom komunikacijskom rješenju. Koristeći IP tehnologiju umrežena su su tri poslovna komunikacijska sustava MD110 u Zagrebu, Osijeku i Rijeci i jedan BP250 u Splitu s nizom laboratorija i manjih ureda u većim gradovima Hrvatske. O tomu koliko je time unaprjeđeno djelovanje Instituta te o ulozi komunikacija u suvremenomu društvu razgovarali smo s Miljenkom Weissom, direktorom Zavoda za ekološki inženjering.
- Gospodine Weiss, koje biste pojedinosti iz svojega životopisa izdvojili kako biste se predstavili našim čitateljima?
- Kada čovjek prevali šezdesetu nema poseban osjećaj da bilo što iz svojega života treba isticati kao posebno važno. Život je tijek događanja od kojih svaki na neki način ima svoju "važnu" ulogu. Rođen sam u ratu i rano sam ostao bez oca. Nas četvoro djece moralo se samo uz majčinu podršku boriti kroz život, a svi smo završili fakultete i mislim da je na kraju sve dobro ispalo. Možda je to najviše obilježilo moj životni put. Školovao sam se radeći razne poslove. Rekao bih da bi lakše bilo navesti one koje nisam radio. Diplomirao sam na zagrebačkom Elektrotehničkom fakultetu, danas Fakultetu elektrotehnike i računarstva, zaposlio sam se u Končaru kao projektant elektroenergetskih postrojenja. Radio sam i u Tehnici. Do 1993. radio sam na dužnosti direktora tvrtke Croatiaplan, a tada sam bio pozvan da obnašam dužnost potpredsjednika Hrvatskoga fonda za privatizaciju. Sada radim kao direktor Zavoda za ekološki inženjering u Institutu građevinarstva Hrvatske d.d., te sam u toj ulozi tijekom zadnjih šest godina vodio projekt sanacije odlagališta otpada Jakuševac, dosta uspješno rekao bih s obzirom da smo projekt uspjeli realizirati sa svega 55 milijuna eura od predviđenih 85 milijuna. Praksa da se projekti realiziraju uz budžet manji od planiranoga nije baš uobičajena u Hrvatskoj.
- Što u vašoj današnjoj ulozi smatrate Vašom najvažnijom zadaćom?
- Volio bih prije svega istaći kako mislim da nema važnih i nevažnih poslova. Svaki posao dio je cjeline te, dakle, utječe na krajnji ishod i stoga svakom poslu treba dati dužni značaj. Radoholičar sam i, reći ću sada nešto što ljudi obično ne vole priznati: volim uspjehe. Naravno, život se sastoji i od uspjeha i od neuspjeha, no sve je podređeno borbi za uspjeh. Tako se stječe vrijedno životno i poslovno iskustvo koje vam omogućuje da neke probleme rješavate brže i uz veću sigurnost. Putujući po svijetu sreo sam mnoge pametne i zanimljive ljude od kojih sam "krao" znanje. Tako sam mnogo naučio na najjednostavniji način – razgovarajući s ljudima. U tom pogledu komunikacija je alat za stjecanje znanja. Čak bih rekao da tako uče lijenčine jer je to brži i najdjelotvorniji način da saznate mnogo toga novoga. Mislim da se u našoj zemlji iskustvo dovoljno ne cijeni, ali drago mi je što vidim da ipak postoje sredine gdje su mlađi ljudi odgovorni za izvršnu domenu, dok se stariji i iskusniji bave strategijom. Tako, recimo, ja doživljavam ustroj Ericssona Nikole Tesle. No, da se vratim pitanju. Svoje iskustvo trenutačno koristim za klasificiranje i procjenu poslova u ekološkom inženjeringu i uspostavljanje jasnoga sustava odgovornosti.
- Od kada datira Vaša suradnja, povezanost s Ericssonom Nikolom Teslom?
- Povezanost s tom kompanijom traje zapravo od studija. Sijaset nekadašnjih i sadašnjih vrhunskih inženjera i rukovoditelja Ericssona Nikole Tesle koji su sa mnom studirali zaslužni su za našu odličnu suradnju, a u međuvremenu sam upoznao jednako stručne i kvalitetne mlađe kolege. I dok sam radio u Končaru jedno od područja mojega rada bile su Ericssonove centrale. Sada kada radim u Institutu građevinarstva Hrvatske kao jedini inženjer elektrotehnike među građevincima zapala me je dužnost vođenja projekta osuvremenjivanja našega komunikacijskoga sustava. U pripremi za realizaciju kontaktirali smo Fakultete elektrotehnike i računarstva kako bismo saznali što se u današnjem trenutku nudi kao najučinkovitije i najsuvremenije i … posao smo zaključili s Ericssonom Nikolom Teslom. Prošle godine na ljeto počeo je, dakle, s radom naš novi komunikacijski sustav u cijelosti utemeljen na Ericssonovom MD110 rješenju koje podržava prijenos govora putem Internet protokola. U tijeku je analiza povećanja naše efikasnosti i ušteda koje smo uz implementaciju takvoga sustava postigli, a u skladu s rezultatima te analize odredit ćemo se prema novim mogućnostima unaprjeđenja sustava u budućnosti.
- Kako sagledavate novi svijet telekomunikacija obilježen imperativom mobilnosti i dostupnosti na svakom mjestu u bilo koje vrijeme?
- Suvremene komunikacijske mogućnosti, rješenja i usluge shvaćam kao pokretača globalizacije koja je, usuđujem se reći, oblik kolonizacije, odnosno, utjecaja razvijenoga svijeta na onaj manje razvijeni. Zapad na taj način cijelom svijetu nameće svoj način življenja. Model Ericssona Nikole Tesle u takvom okruženju čini mi se kao primjer dobroga utjecaja razvijenih na manje razvijene, uz suvremena znanja i visoku tehnologiju koja je tim kanalom ušla u našu zemlju.
- Dozvolite na kraju pitanje o ocjeni suradnje s Ericssonom Nikolom Teslom: Jeste li Vi osobno zadovoljni?
- Moram reći, bez ikakvoga pretjerivanja, da se radi o oglednom primjeru kvalitetnoga partnerstva. Poziv u bilo koje doba dana, stručna podrška, kvalitetni savjeti – to su naša iskustva. S obzirom na to da, kako sam već rekao, volim uspjehe suradnju s Ericssonom Nikolom Teslom doživljavam kao siguran uspjeh. Zaključujem: ne može biti bolje.
