Bez mnogo iskustva, prosječni je ulagač u prethodnoj godini ulaganjem u domaće dionice mogao ostvariti vrlo izdašan prinos. Mjereno promjenom dioničkih indeksa, koje tek uvjetno možemo smatrati relevantnim pokazateljem uspješnosti investiranja, prosječni je ulagač na Zagrebačkoj burzi lani mogao ostvariti prinos od 27,6%, a na Varaždinskoj čak 40,4%. Umješni ulagači bili su u prilici ostvariti i kudikamo više prinose ulažući u manje likvidne, donedavno gotovo nepoznate dionice.
Za takav rast tržišta zaslužni su najvećim dijelom domaći i strani investicijski fondovi koji su, poučeni višestrukim rastom cijena u zemljama koje su prije dvije godine primljene u EU, počeli značajnije ulagati u hrvatske dionice. Za uspjeh su se ključnima pokazali proces približavanja europskim integracijama, nastavak procesa konsolidacije hrvatskog gospodarstva, kotacija JDD te jačanje domaćih institucionalnih ulagača, u prvom redu investicijskih i mirovinskih fondova.
Porast burzovnih indeksa pratio je i porast prometa dionicama koji je u 2005. bio 77% veći od ukupnog prometa dionicama u 2004., dosegavši 6,8 milijardi kuna, pa je i udio u BDP-u porastao na 3% krajem 2005. Tržišna kapitalizacija dionica iznosila je 93 milijarde kuna ili 42% BDP-a.
Prema omjeru tržišne kapitalizacije u BDP-u Hrvatska je u skupini razvijenih srednjoeuropskih tržišta, ali je prema likvidnosti, tj. udjelu godišnjeg prometa u BDP-u, među niže razvijenim je tržištima jugoistočne Europe.
Najveći promet ostvaren je upravo početkom 2005. godine, kada su još postojali izgledi da bi pregovori s EU mogli započeti u ožujku, te u listopadu, kada su pregovori doista i započeli, iako uz bitno manje sudjelovanje stranih ulagača nego na početku godine. Zanimanje za hrvatsko tržište odrazilo se u drugom polugodištu godine i na uspješnost vodećih burzovnih predstavnika (poput Plive, Ericssona Nikole Tesle, Adris grupe i Podravke) koja su bitno zaostajala u odnosu na početak godine. Dobici Podravke i Ericssona Nikole Tesle od 33% i 30% ostvareni su još u prvom tromjesečju 2005. godine, dok se dionica Adrisa na kraju 2005. nalazila čak desetak posto niže od završne razine iz 2004. godine.
Kao najveće burzovne dobitnike u 2005. godini treba spomenuti dionice građevinskog i turističkog sektora. Među njima svakako treba izdvojiti dionice Viadukta, čija je cijena skočila čak 362%, ali i IGH, koji je slijedio s porastom cijene od 69%, Dalekovoda s 50-postotnim porastom cijene i Tehnike, čija je cijena bila viša 39%. Od turističkih dionica treba izdvojiti 70-postotni rast cijene Istraturista i skok od 347% dionice rapskog Imperijala. Upravo su dionice turističkog i građevinskog sektora uzrokovale višemjesečno razdoblje stagnacije najlikvidnijih predstavnika na tržištu.
Među najuspješnije dionice svakako treba ubrojiti i Kraš, čija je dionica u 2005. godini porasla 60%, te Končar s porastom cijene od 85%.
Pozitivan trend rasta cijena većine domaćih dionica nastavljen je i tijekom ove godine. U prva tri mjeseca ostvaren je ukupni promet dionicama od 3,1 milijarde kuna, što je najviši do sada zabilježeni tromjesečni dionički promet na hrvatskim burzama. U istom razdoblju hrvatsko dioničko tržište ostvarilo je povrat od 16,4%. Značajniji rast od prvotno očekivanog možemo prvenstveno zahvaliti dionici Plive, koja je od početka godine porasla preko 30%. Osim Plive, značajan doprinos rastu tržišta dali su Ericsson Nikola Tesla, Dalekovod, Končar te Podravka. U grupi najlikvidnijih dionica su Pliva, Adris grupa, Slatinska banka, Ericsson Nikola Tesla i Podravka.
O. Gjenero
