Kvalitetno vođenje kompanije u Ericssonu Nikoli Tesli smatra se, uz stručnost kompanijinih resursa, osnovom kompanijinoga uspjeha. Kompanija stoga, uvažavajući načela leadershipa i suvremenoga menadžmenta koji se primjenjuju u korporaciji Ericsson nastoji raznim programima usavršavanja unaprijediti i taj aspekt svojega djelovanja. No, kako svoja znanja, i to ne samo ona stručna iz područja telekomunikacija, već i ona o suvremenim načinima vođenja, kompanija ima volju podijeliti sa svojom zajednicom ne čudi angažman Siniše Krajnovića, zamjenika direktora ETK Instituta za telekomunikacije i jednoga od kompanijinih vrhunskih menadžera mlađe generacije, na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Eto prilike za razgovor.

- Od kada datira Vaš angažman na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta?

- Suradnikom Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta postao sam na proljeće 2004. godine na poziv dekana i vlasnika škole, dr. sc. Đure Njavre. Sudjelovao sam u kreiranju programa za treću godinu studija u grupi kolegija menadžmenta, primarno na kolegijima Osnove menadžmenta i Menadžment proizvodnih operacija. Inače, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) je privatna visoka škola s pravom javnosti. Zadatak je škole studente oplemeniti znanjem i vještinama za snalaženje i uspjeh u konkurentnom i globaliziranom gospodarstvu današnjice. Škola je počela s radom prije tri godine, što znači da je prva generacija studenata danas na trećoj godini studija.

- U čemu se sastoji Vaše sudjelovanje u radu škole?

- Kolegica Vedrana Carević, članica Uprave HVB Splitska banka i ja izradili smo nastavni plan i program za kolegij Osnove menadžmenta te ga predavali tijekom prošlogodišnjega zimskoga semestra na trećoj godini studija. To je jednosemestralni kolegij koji se predaje po četiri sata tjedno tijekom petnaest tjedana, a riječ je o početnom kolegiju iz područja menadžmenta. Namjera tog kolegija je upoznati studente s glavnim zadaćama svakog menadžera te im približiti koncept menadžmenta kako bi i oni sami jednoga dana mogli preuzeti ulogu menadžera u svojoj organizaciji. Kolegij je podijeljen na nekoliko osnovnih cjelina, odnosno uvod i znanost o menadžmentu, planiranje, organiziranje, kadrovsko popunjavanje, vođenje i kontroliranje.

No, sudjelujem i u jednom drugom kolegiju: Menadžment proizvodnih operacija. Program za taj kolegij izradili smo kolegica Andrea Budin Posavec i ja. Andrea je također djelatnica naše kompanije i rukovoditeljica razvojnog odjela u Institutu za telekomunikacije. Kolegij predajemo upravo u ovom ljetnom semestru na trećoj godini studija. Menadžment proizvodnih operacija također je jednosemestralni kolegij, a održava se po dva sata tjedno tijekom petnaest tjedana. Tijekom njega studenti se uvode u osnovne koncepte upravljanja proizvodnjom roba i usluga, a govora ima i o donošenju odluka u funkciji proizvodnje. Odgovornosti za donošenje značajnih odluka u proizvodnji organizirane su u pet glavnih područja odlučivanja: kvaliteta, procesi, kapaciteti, zalihe i radna snaga. Kolegij završava raspravom o trendovima globalizacije proizvodnje. Naglasak je stavljen na donošenje odluka, odgovornosti te odnos proizvodnje prema drugim poslovnim funkcijama.

- U kojoj mjeri se u Vašim predavanjima odražavaju načela menadžmenta koji se primjenjuju u Ericssonu, odnosno, Ericssonu Nikoli Tesli?

- Višegodišnje menadžersko iskustvo, a posebno međunarodno menadžersko iskustvo vrlo je korisno pri predavanju studentima ovakvoga tipa visoke škole. Predavanja iz te perspektive nužno su obogaćena profesionalnim iskustvom menadžera i ilustrirana brojnim primjerima iz prakse. Moje iskustvo predavača govori da studente vrlo zanimaju upravo primjeri iz stvarnih situacija te s posebnim interesom sudjeluju u tako koncipiranim predavanjima. Iskustva iz uspješne i moderne kompanije kao što je Ericsson Nikola Tesla, vrlo su zanimljiva budućim mladim hrvatskim menadžerima. Ona su posredno i prilika za promociju naše kompanije te Ericssonovih načela upravljanja.

Uz to, kako sam dvije godine proveo kao direktor Ericssonovog istraživačko-razvojnog centra u Dublinu, u svojim predavanjima često koristim i menadžersko iskustvo iz Irske. Bitne razlike između Hrvatske i visokorazvijenih zapadnoeuropskih zemalja nalaze se na razini društvene i gospodarske uređenosti. Ta je razina u Irskoj veća, pa omogućuje bržu penetraciju novih strategija i načina poslovanja u širu zajednicu. Hrvatska mora insistirati na daljnjem razvoju stručnih i kvalitetnih kadrova te mora stvoriti društveno-ekonomsku klimu u kojoj će njihova vrijednost najbolje doći do izražaja.

- Koju poruku svojim predavanjima u osnovi želite poslati mladim menadžerskim kadrovima u Hrvatskoj?

- Smatram da dugoročno moramo konkurentnost hrvatskoga gospodarstva temeljiti na znanju i kvaliteti, a ne primarno, iako naravno i na taj način, na niskim troškovima i cijeni. Visokoobrazovani i stručni kadar kojim Hrvatska raspolaže i koji mora dalje razvijati te insistiranje na konkurentnosti znanjem trebaju biti temelji naše buduće konkurentnosti u globalnoj ekonomiji. Kao dio upravo tog procesa Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta ima važnu ulogu u razvoju budućih generacija mladih hrvatskih menadžera koji će svojim vještinama i znanjima biti konkurentni i na lokalnom i na globalnom tržištu. Svojim studentima, osim iskustva i stručnih znanja, želim dati samopouzdanje da svojom sposobnošću i kvalitetom mogu postati uspješni i konkurentni lideri i menadžeri u Hrvatskoj, ali i u najrazvijenijim i najkonkurentnijim ekonomijama globaliziranog svijeta.

J. Lončar

Andrea Budin, rukovoditeljica razvojnog odjela u Institutu za telekomunikacije kratko komentira svoj rad na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta:

Premda je iza mene višegodišnje iskustvo rada sa studentima zagrebačkoga Fakulteta elektrotehnike i računarstva, na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta čekao me je novi izazov - rad sa studentima ponešto drugačijih interesa, ciljeva i ambicija.

Pri osmišljavanju programa za predmet «Menadžment proizvodnih operacija» Siniša i ja nastojali smo ga učiniti dinamičnim i pristupačnim, pri čemu nam je osobito zadovoljstvo uspostavljena odlična komunikacija i suradnja sa studentima.

Prema rezultatima dosadašnjih studentskih anketa, studenti pogotovo cijene potkrjepljivanje tematike koju predajemo slučajevima iz stvarnoga poslovnog okruženja.