Tijekom zadnjeg desetljeća Ericsson je uspostavio blisku poslovnu suradnju s operatorima u Bosni i Hercegovini i zajedno s njima pridonio je obnovi, modernizaciji i značajnom povećanju kapaciteta nacionalne komunikacijske mreže.

Ericsson je na tržištu Bosne i Hercegovine prisutan više desetljeća, a uloga Ericssona Nikole Tesle u plasmanu Ericssonovih tehnologija i rješenja na tom tržištu je nezaobilazna. Ipak, službenim početkom Ericssonovog djelovanja u Bosni i Hercegovini smatramo osnivanje Ericssonovih predstavništava u Sarajevu i Mostaru, u svibnju 1996. Od tada je, dakle, prošlo deset godina, što je obilježeno nizom svečarskih aktivnosti održanih u Sarajevu 10. svibnja 2006. Bio je to povod za razgovor s Adnanom Halimićem, generalnim direktorom Ericssona d.o.o. Sarajevo, stjecajem okolnosti i prvim zaposlenikom ove kompanije.

- U kakvim okolnostima ste počeli raditi kao prvi zaposlenik Ericssona u Sarajevu?
- Prije svega, mogu reći da sam se našao na pravom mjestu u pravom trenutku. 1996. godina u Bosni i Hercegovini je bila prva godina nakon rata, i protjecala je uz svijet o ogromnim žrtvama i materijalnim razaranjima koje je zemlja propatila. Naravno, i telekomunikacijska mreža je bila u velikoj mjeri razorena, iscjepkana na male "otoke" koji nisu bili međusobno povezani, a treba naglasiti i da su izgubljene skoro 4 godine u odnosu na ostatak Europe i svijeta u razvoju novih komunikacijskih tehnologija. U takvim okolnostima u Sarajevo, odnosno u Bosnu i Hercegovinu, dolazi Ericsson i počinje svoje poslovne aktivnosti. U početku je to bio mali ured u kojemu sam bio jedini zaposlenik, ali je s vremenom došlo do registracije lokalne kompanije, proširenja aktivnosti te povećanja broja zaposlenih. Pored svih uspona i padova koji su se dogodili u zadnjih deset godina, moram reći, mada će netko ovdje osjetiti i prizvuk patetike, da ja ovu kompaniju osjećam kao svoj drugi dom.

- Koji ključni događaji su obilježili deset godina djelovanja Ericssona u Bosni i Hercegovini?
- Po meni, ima nekoliko događaja koji se mogu okarakterizirati kao važni za poslovanje kompanije. Prije svih, onaj kojeg često spominjem je posjet predstavnika Ericsso-a Sarajevu i JP PTT saobraćaja Bosne i Hercegovine u ljeto 1994. godine. Bilo je to u trenutku kada Sarajevo nije bilo baš atraktivno odredište. Ja bih rekao da je Ericsson, dok su svi drugi čekali što će se desiti u Bosni i Hercegovini i sa Bosnom i Hercegovinom, već imao viziju budućnosti i prepoznao svoju priliku za proširenje poslovnih aktivnosti i u toj zemlji. Nadalje, neposredno po potpisu Daytonskog mirovnog sporazuma, organizirano je trodnevno upoznavanje stručnjaka iz Bosne i Hercegovine s novim tehnologijama te, kako ja volim reći, popunjavanje "tehnoloških rupa" u glavama kolega iz branše. U kontaktima s partnerima iz BH Telecoma često se sjetimo tih dana. Nadalje, u proljeće 1996. potpisana su dva ugovora za isporuku AXE centrala u Sarajevu, od kojih je jedna instalirana na lokaciji Obala i to u zgradi koja je tijekom rata zapaljena i u potpunosti uništena. Možete li zamisliti sliku na kojoj, na jednoj strani imate potpuno devastiranu zgradu, a na drugoj najmoderniju digitalnu telefonsku centralu? To je, međutim, označilo "povratak" Ericssona na tržište Bosne i Hercegovine. Još jedan od događaja koji su obilježili početak naših aktivnosti na tržištu Bosne i Hercegovine je potpis ugovora za isporuku prvog komunikacijskoga čvora pokrete mreže (MSC) i za upravljački blok osnovne postaje (BSC) za mobilnu mreže BH Telecoma, i to u ljeto 1996. godine. I na ovo smo jako ponosni, jer je prvi mobilni telefon u Bosni i Hercegovini zazvonio samo dva mjeseca nakon potpisa ugovora. Sve što se događalo poslije ovoga možemo tretirati kao "business as usual".

- Koji su kompanijini najznačajniji kupci?
- Što se tiče kupaca na tržištu Bosne i Hercegovine, najviše surađujemo s BH Telecomom Sarajevo, a tu su i HT Mostar, Telekom Srpske te brojni drugi partneri iz domene poslovnih sustava. Istovremeno, surađujemo i s državnim institucijama, Vladom Federacije BiH, Regulatornom Agencijom za komunikacije, ministarstvima, itd.

- Što trenutačno karakterizira bosansko-hercegovačko telekomunikacijsko tržište?
- Rekao bih da je trenutačni trend jačanje uslužnoga sloja mreže (Service Layer) u svim mrežama, a posebno u mreži BH Telecoma, što je još jedan od dokaza da BH Telecom prati svjetski trend, uz značajnu ulogu Ericssona u tome kao preferiranoga partnera u tom poslovnom segmentu. Nadalje, od 1. siječnja 2006. prijenos govora putem Internet protokola (Voice over IP je legaliziran te je izdano nekoliko dozvola, što će reći da je došlo do otvaranja tržišta. To bi trebalo pojačati konkurenciju u fiksnoj telefoniji. Već ranije su izdane tri dozvole za operatore mobilne telefonije, pa tako na ovom području imamo otvorenu konkurenciju. Istovremeno teku intenzivne pripreme za privatizaciju sva tri telekomunikacijska operatora u Bosni i Hercegovini.

- Kakav je trenutačan položaj Ericssona na tom tržištu i kakva je uloga Ericssona Nikole Tesle u tomu?
- U zadnje tri godine ionako jaka pozicija Ericssona na bosansko-hercegovačkom tržištu je još više ojačala, a posebno u području usluga, s trendom daljeg jačanja. Što se tiče suradnje s Ericssonom Nikolom Teslom, moram istaći da kompletna ekipa koja pokriva tržišta Bosne i Hercegovine te Crne Gore funkcionira veoma kvalitetno i profesionalno. Mi smo, u stvari, jedan tim. Kako je predsjednica, gospođa Kovačević naglasila na nedavnom sastanku svih zaposlenika Ericssona u Sarajevu i prodajno-marketinške jedinice Ericssona Nikole Tesle za Bosnu i Hercegovinu ovaj tim je najbolji primjer u cijeloj Ericssonovoj tržišnoj jedinici Srednja Europa za djelotvorno sinergijsko funkcioniranje timova koji rade na dvije lokacije. Mislim da je ovime sve rečeno o odnosima između Ericssona u Sarajevu i Ericssona Nikole Tesle.

J. Lončar