Krajem svibnja u Opatiji je održan 29. međunarodni znanstveno-poslovni skup MIPRO 2006. Ovogodišnje okupljanje stručnjaka iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, elektronike i mikroelektronike odvijalo se u znaku Nikole Tesle.

Konferencija koja je tijekom protekla tri desetljeća stekla širok regionalni značaj narasla je na ukupno 9 znanstvenih i stručnih savjetovanja, 8 seminara, 4 okrugla stola, 3 plenarne teme, više pozvanih predavanja uključujući i izložbu elektroničke/ICT opreme s odgovarajućim uslugama i nizom prezentacija. Kao i na nekoliko prethodnih skupova MIPRO 2006. je, prema podacima organizatora, posjetilo oko tisuću ljudi iz svijeta znanosti, obrazovanja, javnih i privatnih poduzeća, velikih sustava, državne uprave i gospodarstva, iz ukupno tridesetak zemalja. Organizator skupa je Hrvatska udruga MIPRO, a generalni sponzor recentnog okupljanja Ericsson Nikola Tesla uz tehničko pokroviteljstvo organizacija IEEE Region 8 i IEEE Croatia Section. Listi suorganizatora, pored uglednih gospodarskih subjekata, nekoliko znanstveno-nastavnih ustanova i institucija, ovog se proljeća pridružilo i Sveučilište u Zagrebu.

Prema jedinstvenom i već tradicionalnom običaju  MIPRO je, iako cjelotjedno događanje, svečano otvoren na samoj polovici svoga trajanja, u srijedu gotovo točno u podne. Nakon nekoliko čestitki i ponajboljih želja različitih govornika, otvorio ga je osobni pokrovitelj - Zlatko Komadina, župan primorsko-goranski. Osim temeljito preuređene kongresne dvorane hotela "Adriatic" i dobro uigranoga pratećeg tehničkog osoblja, suvremeniji dojam plenarnog dijela postignut je i premijernim smještanjem MIPRO-vog predsjedničkog trojca u publiku te aktualnim izborom plenarnih tema.

S Teslom u društvo znanja
Prvo izlaganje "Nikola Tesla: od vizije do stvarnosti - pogled Ericssona Nikole Tesle" održala je, u povodu 150. obljetnice rođenja ovog velikog izumitelja, mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle. Prisutnima je predočila presjek kroz dragocjenu znanstvenu ostavštinu svjetski poznatoga vizionara i osobnu iskaznicu kompanije koja, osim imena, od poznatog genija baštini i stil rada u kojem su inovativnost i kreativnost među temeljnim vrijednostima. Potom je dr. Dalibor F. Vrsalović, potpredsjednik Intela i generalni menadžer Advanced Technical Sales djela ispunio očekivanja prisutnih i održao nadahnutu prezentaciju o razvoju bežičnih komunikacija uključujući 3G, WiMAX i 4G sustave te njihov razvoj. Na zajednički nazivnik s prva dva plenarna izlaganja ("Od vizije do stvarnosti", op. a.) mogla se svesti i zanimljiva prezentacija prof. dr. Mladena Kosa, dekana Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu na temu pedesetog rođendana zagrebačkog FER-a. No, bez obzira je li u pojedinačnoj temi prevladavala još uvijek pretežno vizija ili već dobro uhodana stvarnost, jedinstven je zaključak da između ova dva pojma stoji bremenit put. Posebice u procesu "približavanja" Bolonji, simboličkoj kolijevci, ali i cilju europskog visokog obrazovanja.

Okrugli stol na rubu znanosti
Ovogodišnji je MIPRO ponudio čitav niz probranih sadržaja od klasičnog ICT-a i inteligentnih sustava, preko GRID-a, digitalne ekonomije, sigurnosti i zaštite djece i adolescenata na Internetu do ekologije, ergonomije i izložbe posvećene Nikoli Tesli. Nemoguće je u ovako kratkom tekstu osvrnuti se na sve aktivnosti, no okrugli stol "Nikola Tesla: jučer, danas i sutra", u oštroj je konkurenciji ipak zaslužio i cijeli odlomak.

S obzirom na to da je kompanija Ericsson Nikola Tesla na nacionalnoj razini uključena u niz aktivnosti vezanih uz "Godinu Nikole Tesle", logično je na MIPRO-u inicirala i organizirala okrugli stol posvećen "čovjeku izvan vremena", umu koji je omogućivši svojom otkrićima veliki tehnološki iskorak osigurao preduvjete za našu kvalitetniju svakodnevicu. Uz mr. sc. Gordanu Kovačević, predstavnicu organizatora sudjelovali su prof. dr. Slobodan Uzelac, državni tajnik za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta; prof. dr. Zlatko Kniewald, predsjednik HATZ-a; prof. dr. Petar Biljanović, predsjednik Programskog odbora HU MIPRO; prof. dr. Mladen Kos, dekan FER-a; Božica Škulj, ravnateljica Tehničkog muzeja iz Zagreba; doc. dr. Livio Šušnjić, voditelj Katedre za elektrostrojarstvo Tehničkog fakulteta iz Rijeke; Nikola Bruketa, direktor Sektora za razvoj HEP-a te doc. dr. Zoran Blažević s Fakulteta za elektrotehniku, strojarstvo i brodogradnju iz Splita. Moderator Okruglog stola bio je Krešimir Mišak, urednik i voditelj HTV-ove emisije "Na rubu znanosti". Sva izlaganja, a posebice spontanim pljeskom nagrađeno višeslojno i istodobno jednoznačno izlaganje prof. Biljanovića, dokazala su da uspjeh svakog događanja ovakve vrste ponajprije ovisi o kvalitetnoj pripremi, ali i osobnom fokusiranju sudionika na odabranu temu. Uključimo li u analizu i reakcije publike, nedvojbeno možemo zaključiti da ostavština Nikole Tesle i danas, stoljeće nakon najproduktivnijeg razdoblja njegova života, mnogima pruža vrijedan poticaj u daljnjem razvoju znanosti, a tek nekima još uvijek samo puki, potrošni lajtmotiv za vlastitu promociju. Možda bi i naš stav prema Tesli, kao "mladiću iz susjedstva", koji je vlastitim naporima uspio (makar djelomice) ostvariti svoj san, mogao postati pravi izazov za neki novi, psihološko-sociološki okrugli stol.

U internetskoj medijskoj blokadi
Ukoliko naposljetku potaknuti znatiželjom poželite na brzinu saznati više o prethodno spomenutim događanjima ili prelistati album s najnovijim fotografijama nastalim na ovoj složenoj međunarodnoj manifestaciji, nemojte uzaludno gubiti vrijeme na službenoj www.mipro.hr stranici. Tamo vas čekaju ovogodišnje pripremne informacije i press materijali stari godinu-dvije. Tako, između ostalog, ostajete zakinuti za informaciju da su dva od tri na MIPRO-u nagrađena rada stigla iz inozemstva, a jedini domaći nagrađeni autori: D. Pehar i M. Lacković rade u Combisu, odnosno (pogađate već) u Ericssonu Nikoli Tesli.

Zašto MIPRO, koji je po prirodi stvari usmjeren prema "mreži nad mrežama" funkcionira u dobrovoljnoj medijskoj blokadi?. Zašto, iako već programski potpuno zreo, još uvijek robuje ćudljivoj komunikacijskoj adolescenciji? Zašto djeluje u raskoraku između tematski prilično sveobuhvatne vizije i potpuno nepragmatične PR-ovske stvarnosti? Sve su to pitanja na koja organizatori vrlo brzo trebaju pronaći krajnje učinkovit odgovor. U suprotnom, isto će mjesto i gotovo isto vrijeme uskoro postati pretijesno za Windayse i MIPRO. A bilo bi to, bez obzira na pobjednika, ipak šteta.

J. Glavaš