O problemima psihoterora na radnom mjestu treba govoriti te se treba adekvatno educirati kako bi se osiguralo njihovo kvalitetno rješavanje.
Društvo psihologa Primorsko – goranske županije u Opatiji je nedavno organiziralo prvi hrvatski interdisciplinarni simpozij o psihoteroru na radnom mjestu, pojavi znanoj i pod engleskim nazivom office mobbing. Tijekom trodnevnoga timskoga rada predstavnika raznih struka razmatrane su mogućnosti prepoznavanja oblika psihoterora na radnom mjestu te su dati odgovarajući prijedlozi za rješavanje ove problematike.
Nakon Okruglog stola o psihoteroru na radnom mjestu, koji je održan u Splitu u travnju ove godine, održan je prvi hrvatski interdisciplinarni simpozij o istoj temi. Zašto interdisciplinarni? Zbog toga, što područje psihoterora na radnom mjestu spada u područje psihologije, medicine rada, psihijatrije, ekonomije, sociologije, zaštite zdravlja na radnom mjestu, teologije, prava i još nekih drugih disciplina.
Na simpoziju se razgovaralo o psihoteroru na raznim razinama. Razlikujemo horizontalni mobbing (oko 45% slučajeva), koji se odvija između zaposlenika na jednakoj hijerarhijskoj ljestvici, zatim vertikalni mobbing (oko 55% slučajeva) kada pretpostavljeni zlostavlja podređenog (taj oblik zlostavljanja naziva se još i «bossing») te obrnuti vertikalni mobbing kada skupina zaposlenika ili jedan od njih zlostavlja pretpostavljenog
Na simpoziju su izneseni i neki od pojedinačnih slučajeva psihoterora na radnom mjestu te uzroci koji dovode do te neželjene pojave. Ona najčešće izraste iz sukoba, kojem je okidač neka značajna promjena u radnoj sredini, a česti razlozi su i pretjerani zahtjevi rukovodstva tvrtke, loša radna klima, nedostaci u organizaciji rada, nejasne odredbe glede ovlasti, nejasni radno pravni propisi. Na listi razloga zbog kojih dolazi do psihoterora na radnom mjestu su i česte promjene u svijetu rada i menadžerskih strategija, kao što su politika smanjivanja broja zaposlenika i trend smanjivanja timova, što se često naziva i «strateški mobbing». Važan uzrok jest i socijalni sklop skupine u kojoj vlada zavist, neprijateljstvo i pritisci.
Glede počinitelja osnovni uzrok leži u problemima u vrijednosnom sustavu, na moralnoj razini, kvalifikacijama, osobnim ciljevima i motivima, te sociopatskoj osobnosti.
Informiranjem i upozoravanjem na značaj problema mobbinga te edukacijom o tome kako ga naučiti prepoznavati, ili, što je još važnije, spriječiti sustavnom prevencijom i konkretnim zahvatima, kao što su unaprjeđivanje komunikacijskih vještina, zaštitnim zakonodavstvom te organizacijskom politikom i praksom koja čuva dostojanstvo građana može se ovom problemu učinkovito doskočiti, zaključeno je na kraju skupa.
