m [klas. evr.] 1. izvanredna snaga duha, intelekta, mašte, inventivnosti; duh 2. onaj koji ima vrlo velike duhovne i umne sposobnosti, veliki stvaralački um; genijalac

(Rječnik hrvatskoga jezika, V. Anić, Novi liber, Zagreb, 1991.)

Goethe: Prva i posljednja stvar koja se zahtijeva od genija je ljubav prema istini.

Čak i ako niste genij, možete upotrebljavati iste strategije kao i genijalni umovi kako biste bolje iskoristili kreativnu snagu svog intelekta i bolje upravljali svojom budućnošću. Misliti produktivno, radije nego reproduktivno, korisna je navika kreativnih genija, bez obzira na to o kojemu području se radilo. Kako to postići?

Prije svega, probleme treba pokušati sagledati na više različitih načina te treba nastojati naći nove perspektive koje nitko drugi nije upotrijebio (ili se barem o njima nije javno očitovao). Tako je to radio Leonardo da Vinci, vjerujući da se problemi mogu najučinkovitije riješiti preoblikovanjem, rekonstrukcijom.

Većina genijalaca služi se vizualizacijom kao postupkom korisnim u procesu spoznaje. Nikoli Tesli nisu trebali uzorci, crteži ni pokusi. Mogao ih je u svom mozgu stvarno predočiti te je tako razvio novu metodu oživljavanja pronalazačkih zamisli i ideja koja je radikalno suprotna čistom eksperimentiranju i mnogo brža i djelotvornija.

Karakteristično svojstvo genija je i plodnost. Stvarajte, kontnuirani i uporni rad otvara prostor za nadogradnju. U istraživanju rada više od dvije tisuće znanstvenika kroz povijest, Dean Keith Simonton s Kalifornijskoga sveučilišta otkrio je da najcjenjeniji znanstvenici nisu stvarali samo velika djela, već i mnogo "loših". Oni se nisu bojali neuspjeha niti su se stidjeli osrednjih rezultata u pojedinim fazama svojega rada kako bi stigli do savršenstva.

I stvaranje novih kombinacija put je kojim su često kretali genijalci. Primjerice, zakone nasljeđivanja na kojima se temelji moderna genetika postavio je austrijski redovnik Gregor Mendel, koji je kombinirao matematiku i biologiju stvorivši tako novu znanost. Jedna od "genijalnih" metoda je i uspoređivanje naizgled neusporedivih kategirija: Samuel Morse je izumio relejne stanice za telegrafske signale dok je promatrao relejne stanice za konje.

Fizičar Niels Bohr je vjerovao da, kada držite suprotnosti zajedno, tada privremeno zaustavljate svoje misli i vaš um se penje na novu razinu. Njegova sposobnost da zamisli svjetlost i kao česticu i kao val dovela je do ideje o načelu komplementarnosti.

Sposobnost metaforičkoga razmišljanja, odnosno, zapažanje sličnosti između dva odvojena područja i njihovo povezivanje znak su posebne nadarenosti.

Konačno, genijalan um ne da se obeshrabriti. Neuspjeh može biti produktivan samo ako se ne fokusiramo na njega kao na neproduktivan rezultat. Umjesto toga treba analizirati proces, njegove faze i naći način da se on promijeni. Dakle, nemojte se pitati "Zašto nisam uspio?", radije se pitajte "Što sam učinio?"

Nositi teret uzvišenosti i prokletstva genija nije lako, i malo je onih koji to mogu. Nama ostalima ovi primjeri načina razmišljanja genijalnih umova neka posluže kao inspiracija i put prema većoj učinkovitosti.

J. Lončar

Nije lako biti genijalac kao što nije lako niti biti "običan". Rijetki su oni koji su zaista vrijedni nositi naziv genijalca. Mnogi od njih su bili neshvaćeni ili čak omalovažavani zbog preinovativnih ideja za svoga života. Definitivno postoji hereditarna predisponiranost za postati genij, ali ipak većina njih se ne rađa s nedodirljivom briljantnošću. Poriv njihova unutarnjeg propitkivanja i kognitivnog traženja, pa čak i slava, znaju biti faktori koji ih potiču na akciju.

Svaki genij je obdaren izvanrednim kapacitetom mozga, zapanjujućom sposobnošću konkretnog i apstraktnog zaključivanja te sposobnošću kreativnog razmišljanja. S vremenom sužavaju svoju pažnju i orijentiraju se na ono "nešto" što im je posebno interesantno. Posjeduju jedinstvenu sposobnost pomicanja s točke "jednostavnog znanja" do točke s koje mogu vidjeti svijet na svoj način koji mi "obični smrtnici" ne možemo ni zamisliti. S uzdignutim stanjem ljudskog duha oni proširuju naše horizonte, a zauzvrat zauvijek ostaju u našem sjećanju.

Kažu da u životu svakog genija ima djelić božanskog dara, na tone rada i prakse, sreće na kapaljku i more ludila. Psihologija ih tretira kao iznimne pojedince koji nisu poremećeni, već su iznimno talentirani, ali pri tom naglašava njihovu senzibilnost. Možda jednostavno takvi hipersenzibilni pojedinci nisu u mogućnosti prilagoditi svoja mentalna iskustva običnoj svakodnevnici. Pri tome postoji vrlo tanka nit koja ih može odvesti u duševnu poremećenost ili tu rascjepkanost svojeg unutarnjeg i vanjskog svijeta znaju iskoristiti za svoj osobni i trajni izričaj u određenom području. Njihov dodir svijeta je ponekad kao kao dodir leptirovih krila ili kao dodir čekićem po staklu, previše mekan ili tvrd, njima često opor i gorak, a nama ostalima ipak na kraju impresivan. Tanke su linije između života i smrti, mržnje i ljubavi, genijalnosti i ludila.

A što je s nama ostalima? Budimo ono što jesmo, iskoristimo svoje potencijale u stimulirajućoj okolini. Nemojmo sagorjeti ili postati radoholičar. Važno je njegovati sposobnost snalaženja u različitim problemnim situacijama. Kaže jedan autor: "Kvalitetno i pošteno odradite svoj posao, ali nemojte podrediti obitelj svojim obavezama jer ionako ne možete zadovoljiti svim zahtjevima posla". Trudite se da budete kompletna osoba, ostvarite normalnu relaciju sa svojom "običnom" sredinom i nikada nemojte razočarati kao čovjek.