Danas općenito usvojen Međunarodni sustav jedinica jest suvremen metrički sustav i najrašireniji sustav za fizikalne veličine, a nastao je zbog potreba znanosti i istraživanja. Mnoge mjerne jedinice tog sustava nose imena znanstvenika i izumitelja (Amp?re, Volt, Ohm, Watt, Joule, Newton, Hertz, Tesla i dr.). Jedinica decibel (simbol dB) uobičajena u akustici i telekomunikacijama deseti je dio jedinice koju su prvotno izmislili inženjeri Bellovog telefonskog laboratorija i nazvali je u počast pioniru telekomunikacija, A. G. Bellu. U znanosti, tehnologiji pa i u svakodnevnom životu mnoge pojave i područja ljudskog zanimanja nose imena njihovih otkrivača ili značajnih pojedinaca, npr. Arhimedov zakon, Dieselov motor, Teslina zavojnica. Takve i mnoge druge oznake nazivaju se eponimima.

Prema Klaićevom rječniku eponim znači imenodavac, čovjek po kome se zove neka značajnija (dobra ili zla) pojava. U antičkoj Grčkoj eponim ("naslovnik") bio je prvi arhont u Ateni, dakle najviši državni službenik po kome se zvala godina njegove vlade. Ovakav način datiranja prema godini vladavine nekog vladara bio je uobičajen i doba kršćanstva dok se nije ustalilo datiranje prije i poslije Krista, odnosno prije i nove ere. Općenito, eponim je naziv pojma koji sadrži ime osobe.

Eponime nalazimo u različitim kategorijama oznaka. To mogu biti kemijski elementi (npr. curium nazvan prema Pierru i Marie Curie, bohrium po Nielsu Bohru, te oni nazvani po likovima iz starogrčke mitologije, npr. niobium, titanium), znanstveni fenomeni, zakoni ili uređaji: Dopplerov efekt, Faradeyev zakon, Planckova konstanta, Foucaltovo klatno, Kirchoffovi zakoni, rendgen (prema W. C.Röntgenu), izumi, npr. bakelit (umjetna smola koju je pronašao L. Baekeland), Geigerov brojač, žilet (izumitelj K. C. Gillette), cepelin (letjelica koju je izgradio grof Zeppelin), Teslina električna turbina, pa bolesti  (Creutzfeldt -Jacobova poznata i kao bolest kravljeg ludila, te salmonela, tj. bakterija koju je otkrio patolog D. E. Salmon), nazivi dijelova ljudskog tijela (Adamova jabučica), političke i druge ideologije (marksizam, darvinizam, tačerizam), zatim zemljopisni nazivi: Bolivija (po S. Bolivaru), Filipini (po španjolskom kralju Filipu II), nadalje nazivi nagrada (Nobelova, Pulitzerova) i jela (umak bešamel) te tvrtke nazvane prema svojim osnivačima, kao što su npr. Adidas, Black & Decker, Chrysler, Ferrari, Peugeot, Rolls-Royce, Ford, Honda, Yamaha, Lamborghini, Harley-Davidson, Hewlett-Packard, Bosch, Nestlé, Bayer, Siemens AG, LM Ericsson. Ipak, automobilska tvrtka Cadillac osnovana je 1902. a nazvana prema osnivaču grada Detroita, francuskom časniku A. Cadillacu koji je živio puno ranije. Eponimi su i neki nazivi cvijeća (forsitija,  bugenvilija, magnolija, dalija, fuksija, begonija) te ustaljeni izrazi iz svakodnevnog života kao što su derbi, mauzolej, metuzalem, goblen, bojkot. Kao kuriozum navodim da je pseća pasmina doberman nazvana prema svojem uzgajivaču Dobermannu, a taj je navodno bio i poreznik, pa je zaštite radi uvijek uza se imao psa.

I naposljetku, ono što nam svima može dobro poslužiti u poslovnom i svakodnevnom životu jest Paretov princip iz statistike. On kazuje da glavni uzročnici nekog problema (njih dva ili tri) čine najveći dio tog problema (više od 80%), pa u rješavanju toga problema treba prvo ukloniti te glavne uzročnike. Običnim jezikom rečeno, treba rješavati ono bitno i zanemariti ono nebitno.

B. Ohnjec