Nikola Tesla, rezimirajući svoj rad: "Čvrsto vjerujem u pravilo kompenzacije. Istinite nagrade su uvijek u razmjeru s radom i žrtvama. Ovo je jedan od razloga zbog kojih čvrsto vjerujem da će od svih mojih izuma pojačalo-odašiljač biti najvažniji i najdragocjeniji za buduće generacije. Proričem to ne samo zato što sam uvjeren da će pojačalo-odašiljač sigurno prouzročiti komercijalnu i industrijsku revoluciju, već zbog humanih posljedica mnogih dostignuća koja će on omogućiti."
Teslino školovanje
Nikola Tesla rodio se u Smiljanu kraj Gospića 10. srpnja 1856. godine u poznatoj i uglednoj ličkoj obitelji. Otac Milutin sina je želio pripremiti za svećenički poziv, sa željom da ga naslijedi na mjestu upravitelja parohije. Nakon školovanja u Gospiću i Rakovcu kod Karlovca te maturiranja 1873. godine, zarazio se kolerom i devet mjeseci je bio vezan uz krevet. Otac je odustao od ideje da mu sin ide na bogosloviju te je nastavak školovanja nastavio na studiju tehnike u Grazu uz stipendiju Vojne Krajine.
Vezano uz studij u Grazu zanimljiva je zgoda vezana uz profesora teorijske i eksperimentalne fizike Jakobu Pöschlu i Grammovom dinamostroju. Najsuvremeniji stroj profesora fizike na drugoj godini studija potpuno je zaokupio Nikolu Teslu. Dok je profesor demonstrirao rotirajući stroj kao motor, a četkice su zadavale probleme jer su jako iskrile, Tesla je primijetio da bi možda bio moguć i rad s motorom bez četkica. Profesor je značajnu količinu vremena posvetio dokazivanju da je to nemoguće što je bio veliki poticaj Tesli da se baci na rješavanje ovoga, naoko nerješivog problema. Čitav je daljnji boravak u Grazu posvetio stalnom naporu oko ovog problema i već je i sam smatrao da je problem nerješiv. Zapustio je treću godinu studija i otišao iz Graza.
Stjecanje iskustva u Europi
Početkom 1880. godine, odlazi u Prag te potom u Budimpeštu. Zaposlio se u Telefonskom uredu u Pešti te tijekom 1881. patentirao nekoliko izuma za pojačavanje glasa u telefoniji. Problem beskolektornog motora zanimao ga je još od prve godine studija u Grazu, a u Budimpešti je došao do rješenja. Jedno poslijepodne u veljači 1882. šetajući s prijateljem Antalom Szigetyjem po Gradskom parku u Budimpešti sinula mu je ideja i došao je do rješenja. Na pijesku je nacrtao dijagrame, iste one koje je 16. svibnja 1888. prezentirao u predavanju u glasovitom Američkom institutu elektroinženjera.
Kako je telefonska centrala u Budimpešti bila prodana novom vlasniku, Tesla je ostao bez posla pa odlazi u Pariz u nadi da će tamo uspjeti konstruirati motor s okretnim magnetskim poljem. Od travnja 1882. Tesla radi u tvrtki "Compagnie Continentale Edison de Paris". Tvrtka se bavila izgradnjom elektrana istosmjerne struje i pripadala je slavnom Edisonu. U ovoj kompaniji nije bilo interesa za Teslin pronalazak. S kolegom je u slobodno vrijeme uspio načiniti dvofazni indukcijski motor, no i taj pronalazak Edisonova kompanija nije prihvatila. U proljeće 1884. Tesla odlazi u SAD k Edisonu da tamo prikaže svoj pronalazak.
Obilje pronalazaka u Americi
Tesla je postao zaposlenikom Edisonove kompanije i istaknuo se predanim radom. Svoj susret sa slavnim pronalazačem Thomasom Alva Edisonom iskoristio je za prikaz svojeg sustava izmjenične struje. Edison nije mogao prihvatiti Tesline ideje, a Tesla se s njim nije slagao u pogledu istosmjernih strojeva, što je dovelo do prekida njihove suradnje.
Svoj važni patent "Electromagnetic Motor" prijavio je 1887. godine, a iza njega slijedi oko 40 patenata s područja polifaznog sustava motora, generatora, razdiobe i prijenosa električne energije. Ovi patenti su temelj suvremene elektrotehnike, odnosno elektroenergetike. Uskoro je upoznao američkog industrijalca Georgea Westinghousea, čovjeka koji je shvatio važnost indukcijskih motora i višefaznih sustava. Westinghouse je otkupio Tesline izume na području višefaznih struja.
Tesla je 1889. posjetio Svjetsku izložbu u Parizu i na njoj je objavio rezultate djelovanja visokofrekventnih struja na ljudsko tijelo. Predložio je da se koriste u liječenju nekih bolesti i time je postao jedan od pionira elektromedicine u svijetu.
Znanstvena javnost Europe pokazala je veliko zanimanje za Teslu te je više puta bio pozvan da održi predavanja o svojim otkrićima. Tesla 1892. godine drži niz predavanja u Europi na kojima izvodi pokuse i spremno odgovara na niz pitanja. Tri predavanja je održao u Londonu u znamenitom "Royal Society" na čelu s tada najpoznatijim engleskim fizičarom lordom Johnom Williamom S. Rayleighem. Potom je održao predavanje u Parizu u Fizikalnom društvu te u Društvu elektroinženjera u Parizu. Osim okretnog magnetskog polja i višefaznih struja, prikazao je i prvu elektronsku cijev koja se mogla primijeniti kao detektor u radiotehnici, a demonstrirao je i svjetleću cijev koja se palila bežično.
Slijedi gradnja hidroelektrane na Nijagari prema Teslinim pronalascima, koja je potpuno završena i puštena u rad u studenome 1896. Tesla se bavio i odašiljanjem i prijamom radiovalova te je od 1896. do 1914. patentirao seriju izuma koji čine temelj suvremene radiotehnike. Ostvario je i bežično daljinsko upravljanje, u proljeće 1898. godine kada je izgradio model broda kojim je upravljao na daljinu s pomoću elektromagnetskih valova. Ostvario je impresivni broj od 700 izuma, od kojih je nekoliko desetaka do sada našlo široku primjenu.
Posljednje godine svoga života, od 1935. do smrti 1943. proveo je kao umirovljenik živeći vrlo skromno u njujorškom hotelu "New Yorker". Za sobom je ostavio mnoge još nerazjašnjene pronalaske čija će primjena možda tek uslijediti.
Pripremio S. Marušić
