Danas se gotovo svi znanstveni autoriteti slažu da je Nikola Tesla otac višefaznogfaznog električnog sustava za proizvodnju, transformaciju i prijenos električne energije. Njegov vjerojatno najpoznatiji izum je indukcijski motor u kojem sustav izmjeničnih struja indukcijom za sobom vuče pokretni dio motora - rotor. Takvi motori su jednostavni, robusni i djelotvorni pa se danas primjenjuju i za najzahtjevnije namjene u industriji ili transportu (tramvaji i električni vlakovi). Osim toga Tesli je danas i formalno priznato autorsko pravo na izum radija i Teslin transformator. Dokumentirani pokusi neosporno ga svrstavaju među utemeljitelje suvremene fluorescentne rasvjete i teleautomatike. No, Tesla je raznorodne tehničke inovacije proizvodio takvom brzinom da mnoge izume nije stigao patentirati. Prvi je uočio mnoge fizikalne pojave za koje u njegovo vrijeme nije postojala odgovarajuća terminologija. Puno kasnije te su pojave dobile ime, a doprinos čovjeka čija je izumiteljska darovitost i intucija stimulirala nove genijalce i nobelovce - pao je u zaborav.
Slava je pripala drugima
Mnogi danas smatraju da se otkriće X zraka nepravedno pripisuje W.C. Röentgenu, koji je u znak priznaja za svoja opažanja nagrađen i Nobelovom nagradom. Dok je Tesla opisivao zamagljene fotografske ploče iz svog laboratorija, niti sam Röntgen još nije znao što su to X- zrake niti kako bi se mogle iskoristiti. Čim je Röntgen objavio svoje otkriće X-zraka Tesla mu je odmah poslao svoje fotografije, a otkrivač X-zraka mu je otpisao: "Slike su vrlo zanimljive. Kad biste samo bili tako ljubazni i otkrili mi način na koji ste do njih došli."
Teslina neobična žaruljica s ugljenom krunicom, kojom je zaslijepio znanstvenike i studente na sveučilištu Columbia, bila je pravi elektronski mikroskop. Naelektrizirane čestice visokog naboja izbijale su u ravnim linijama iz malenog aktivnog otvora na krunici te su na sfernoj površini žarulje u fosforescentnim prikazima odražavale uzorke mikroskopski sićušnog područja iz kojeg su potekle. Zasluge za otkriće elektroničkog mikroskopa 1939. godine pripisuje se Vladimiru R. Zworykinu, no Teslina žarulja s ugljenom krunicom, korištena u visoko vakuumiziranoj cijevi, zapravo je već bila elektronički mikroskop - s uvećanjem do milijun puta.
Na svojim predavanjima u Parizu 1892. Tesla je opisao svoju žarulju za molekularno bombardiranje. Svjetlosno pražnjenje elektriciteta u vakuumiziranim cijevima zapravo je bila zraka elektrona i ioniziranih plinskih molekula. Ovaj patent će primijeniti trideset godina kasnije Ernest Orlando Lawrence (1901.-1958.) profesor Sveučilišta u Kaliforniji kada je konstruirao uređaj za razbijanje atoma - ciklotron. Da ironija bude veća, prilikom prvih pokušaja gradnje uređaja za razbijanje atoma korištena je Teslina zavojnica bez koje ciklotron nikada ne bi proradio.
Tesla je 1903. prijavio patent "Metoda rada i uređaj za daljinsko upravljanje mehanizama s udaljenosti", u kojem su prikazana osnovna načela logičkog elementa AND. Činjenica da sva suvremena računala i roboti logičke odluke "donose" korištenjem elemenata AND i OR čini Teslu pionirom robotike i računarstva.
Tesla je zamisao o radaru prvi put spomenuo još 1900. u novinama "Century", a 1917. je u listu "Electrical Experimenter" opisao glavne osobine suvremenog radara koji će biti proizveden tek potaknut prijetnjom nadolazećeg II svjetskog rata. Danas se izum radara službeno pripisuje engleskom znanstveniku Robertu. A. Watsonu - Wattu i to punih 35 godina nakon što je, vođen vizionarskom intuicijom, tu zamisao inicirao Tesla.
Tesla je još 1901. hladio zavojnicu tekućim zrakom, da bi smanjio njen električni otpor, čime je postao jednim od utemeljitelja kriogenog inženjeringa. Riječ je o snažnom rashlađivanju vodiča radi smanjivanja otpora, što se počelo istraživati 1970-tih u Americi, Rusiji i Europi, na projektima uporabe supravodiča. Slični se postupci koriste i u radu nekih računala, a priznavanje Teslinog pionirskog rada u tom području vjerojatno bi prouzročilo čitav niz neugodnosti mnogim izumiteljima, ali i američkom uredu za patente.
Prigodom osamdesetog rođendana Tesla je objašnjavao da elektron prilikom napuštanja elektroda visokog napona ili u visoko vakuumiziranim uvjetima, ima naboj veći od uobičajenog. Tek nakon više od četiri desetljeća, trojica američkih fizičara opisala su slobodne kvarkove, objasnivši zbunjujuće rezultate izračunavanja subatomskih čestica postojanjem elektičnog naboja koji nije jednak naboju samog elektrona. Tesla, svojevremeno, nije ni znao za subatomske čestice, ali njegova "kozmička intuicija" učinila ga je i na ovom primjeru jedinim od najgenijalnijih umova svih vremena.
Ovo su samo neki primjeri koji ukazuju na to da je Tesla "vidio" budućnost. Mi u njoj živimo.
Pripremila mr. sc. J. Glavaš
