Search
Hrvatska
Zaštita na radu i zaštita zdravlja zaposlenika 
Alkoholizam – bolest ovisnosti

Znak za uzbunu: Čak 11% zaposlenih u Hrvatskoj ovisno je o alkoholu!

 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), kroničnim alkoholičarom smatra osobu koja prekomjerno konzumira alkoholna pića, kod koje se razvila fizička i psihička ovisnost o alkoholu te koja pokazuje takve poremećaje ponašanja koji upućuju na oštećenost fizičkog i psihičkog zdravlja, odnosa s drugima te poremećaja socijalnog ponašanja.

 

Alkohol djeluje kao depresor središnjeg živčanog sustava pa, ovisno o pojedincu, u razdoblju od više mjeseci pa do deset godina, dolazi do raspada ličnosti te do niza organskih oštećenja: probavnih organa, srčano žilnog sustava, kože, živčanog sustava. Uz to mogu se javiti hipoglikemija, tuberkuloza, poremećaji seksualnih funkcija.


Alkoholizam je posebno opasan i zbog socijalne komponente jer na jednu osobu koja pije dolazi barem još osoba koja pati zbog toga, a može ih biti i više.
Danas postoji mnogo načina da se pomogne alkoholičarima, ali prvenstveno osoba mora sama odlučiti da se želi riješiti te ovisnosti. Alkoholičari su uglavnom ili nekritični ili misle kako se alkohola mogu sami, i to jednostavno, riješiti. Zbog toga teško pristaju na liječenje i gotovo svaki onaj koji se odlučio na liječenje bio je na neki način prisiljen.

CAGE test

Jednostavan i popularan test CAGE (Cut down, Annoyed, Guilty, Eye opner), čiji je autor poznati američki stručnjak, dr. John Ewing, često se koristi u općoj medicini kod utvrđivanja ovisnosti o alkoholu. Potrebno je odgovoriti na četiri pitanja. Ako osobe srednje dobi odgovore na dva pitanja potvrdno, a mlade osobe na jedno pitanje potvrdno, spadaju u rizičnu skupinu ovisnika o alkoholu.

 

Pitanja glase:

  1. Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja konzumiranja alkoholnih pića?
  2. Jeste li u posljednje vrijeme bili iznervirani pitanjima o vlastitom konzumiranju alkohola te preporukama o prestanku uzimanja alkoholnih pića?
  3. Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u svezi s vašim konzumiranjem alkohola?
  4. Jeste li pili alkoholna pića rano ujutro kako biste popravili raspoloženje te mogli započeti uobičajeni posao?
«Pokus apstinencije»

Stručnjaci predlažu da osobe koje svakodnevno konzumiraju alkoholna pića načine, radi sebe i svojih najbližih, jednostavan i lako primjenljiv test, tzv. "Pokus apstinencije od šest tjedana". Za to vrijeme, treba pratiti zbivanja u sebi te ako se u tom vremenu ne pije i ako nema jačeg nemira, jutarnjih nervoza, silne želje za pićem, rezultat je povoljan. No, ako se pokažu apstinencijske smetnje, osoba uz veliki napor apstinira ili, ako ne izdrži i popije alkoholno piće, morala bi se javiti liječniku.

 

Pomoć obitelji od presudne je važnosti. Također su posebno korisne skupine izliječenih alkoholičara. Uspješno provođenje liječenja provodi se i u klubovima liječenih alkoholičara, u koje se uključuje alkoholičar, ali i najbliža rodbina (supružnik, roditelj...)

Stanje u Hrvatskoj

Pozivajući se na istraživanja o alkoholizmu na poslu, koja su provedena u posljednjih 20 godina, predstojnik Klinike za psihijatriju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice Vlatko Thaller tvrdi da je oko 11% zaposlenih u Hrvatskoj ovisno o alkoholu, a povrh toga 15% ih prekomjerno pije. Stručnjaci smatraju da u Hrvatskoj ukupno ima oko 240 tisuća alkoholičara, što je 6% ukupne populacije. Ako se uzme u obzir da prosječna obitelj ima 4 člana, proizlazi da gotovo četvrtina nacije pati zbog alkoholizma.
Iako je zabranjen na radnom mjestu, alkohol je sveprisutan i pije se gotovo posvuda, neovisno o zanimanju i stručnoj spremi. Zbog prirode posla, međutim, pijanstvo se lakše uočava kod onih koji se bave manualnim poslovima, a teže u intelektualnim zanimanjima.


Uz zdravstvene i socijalne, alkoholizam uzrokuje i ekonomske probleme zbog smanjenja radne sposobnosti, pada produktivnosti, rasta broja nesreća, šteta, bolovanja i izostanka s posla te gubljenja ugleda tvrtke.


Alkoholizam odnosi i velika proračunska sredstva budući da na našim psihijatrijskim ustanovama 30% ukupnih pacijenata čine alkoholičari, a uz to oni češće obolijevaju od zloćudnih bolesti i bolesti krvožilnog sustava, izjavljuje Thaller.


Ako uzmemo u obzir statističke podatke koji kazuju da su 11% zaposlenih alkoholičari te da sklonost alkoholizmu ne ovisi o zanimanju i stručnoj spremi, moglo bi se zaključiti da u našoj kompaniji ima oko 110 alkoholičara te da pri tome pati još i dvostruki do četverostruki broj članova obitelji. Osim toga proizlazi da i oko 150 zaposlenih prekomjerno pije. Zvuči nevjerojatno?!

Menadžeri i alkoholičari

U svakom timu u pravilu se nađe netko problematičan, ali vjerojatno je najteže riješiti slučajeve ovisnika. Menadžeri često ne znaju kako postupiti. Dr. Hendrie Weisinger, psiholog, predlaže tzv. "meku" konfrontaciju. Naime, za alkoholičare je karakteristično da zaista ne vjeruju da imaju problem. Uloga menadžera jest da uvjeri zaposlenog alkoholičara da problem postoji, ali na vrlo uviđavan način. S obzirom na to da je tema teška i osobna, sugovornik će se, u većini slučajeva osjećati poniženo i defenzivno. Menadžer mora naglasiti povjerljivost razgovora te ponuditi pomoć. Mora biti odlučan te ne dopustiti da sugovornik porekne problem. Treba dati do znanja da se posljedice neće moći izbjeći. Mogu se navesti primjeri nekvalitetno obavljenog posla te sugerirati odlazak na godišnji odmor ili bolovanje te treba ostati na distanci. Konačno, život te osobe je u njezinim rukama. Ne može se nekog promijeniti ako to on sam ne želi, a konačno, to i nije odgovornost menadžera.

 

G. Lipnjak