Ljudi su poput dragog kamena koji u svom prirodnom stanju izgleda poput običnog kamena i kao takav nema veliku vrijednost. Tek nakon obrade, brušenja i poliranja, on zablista. Tako i ljudi, tek onda kada "izbruse" svoje ponašanje i način ophođenja prema drugima dobiju svoju pravu vrijednost.

Etično ponašanje u poslovnom okruženju nikada, zapravo, nije isključivo stvar kompanije, uprave ili vašega neposrednoga rukovoditelja. Ključna karika u lancu pravila koje podrazumijeva poslovni bonton svatko je od nas. Naime, samo mi možemo u radu jedni drugima iskazati poštivanje, biti dosljedni u prihvaćanju odgovornosti te svoje aktivnosti i ponašanje prilagoditi poslovnim ciljevima koji su pred nama.

U razmatranjima različitih aspekata suvremenoga poslovnoga okruženja u većini pristupa poštivanje suradnika, prihvaćanje odgovornosti i usmjerenost na rezultate ističu se kao temeljni postulati etičnoga ponašanja.

To je teorija. A što kaže praksa? U rukavu čuvamo niz isprika za slučajeve kada se ogriješimo o ta temeljna pravila: Pa i svi drugi to čine. Ma, nitko to neće niti primijetiti. I moj šef to radi. Nemam sada vremena da o tomu brinem. To i nije moj posao. Bit će to dovoljno dobro. Neka pravila smišljena su da bi se kršila.

I tako svakoga radnoga dana "ukrademo" malo ovdje, malo ondje. Naizgled neprimjetnim snižavanjem standarda kojima se rukovodimo u radu zapravo ugrožavamo sveukupni kompanijin učinak. Stoga u svemu što radimo, bez obzira na subjektivni doživljaj važnosti ili beznačajnosti trenutačne aktivnosti, moramo na umu imati da je poštivanje ljudi i odgovorni, profesionalni pristup temelj na kojemu stoji realizacija zajedničkih, odnosno, kompanijinih ciljeva, ali i naših osobnih težnji.
Kada uzmemo u obzir i to da je etično ponašanje u radnoj sredini jedan od bitnih preduvjeta za postizanje poslovne izvrsnosti, nikakva "krađa" tada ne dolazi u obzir. Nije stoga čudno što su poštivanje suradnika i kupaca, profesionalnost u obavljanju radnih zadaća te ustrajnost u ostvarivanju planiranih ciljeva temeljene vrijednosti Ericssonove korporativne kulture. Postizanje poslovne izvrsnost je, naime, jedan od najvažnijih korporacijinih ciljeva, a do njega se doći može isključivo etičnim ponašanjem.

Znati što etično ponašanje u poslovnom okruženju podrazumijeva i uistinu se etično i ponašati na svom radnom mjestu dvije su različite stvari. Poznata je ona stara - lakše je reći nego učiniti. Valja, dakle, ustrajati na tomu da u svemu što radimo dosljedno primjenjujemo principe profesionalnosti i brige za naše suradnike, kupce i poslovne partnere.

Pripremila J. Lončar

Iako znamo da se poslovnim bontonom definiraju pravila lijepoga ponašanja i poželjni načini ophođenja među ljudima u radnoj sredini, on u današnje vrijeme podrazumijeva puno više od uglađenih manira i lijepog izražavanja. On postaje korporativna kultura. Ima ipak poduzeća s jasnom vizijom i misijom, koja imaju kvalitetan proizvod i dobre stručnjake na pravim mjestima, a uspjeh ipak izostaje… U čemu je problem? Prema mišljenjima stručnjaka u suvremenom poslovnom svijetu, imidž poduzeća postaje važan čimbenik uspjeha, a gradi se, između ostalog, i na temeljima lijepog ponašanja.

Najuspješnije kompanije u svijetu imaju, prema istraživanjima, neke slične karakteristike - opuštenu radnu atmosferu, otvorene i pristupačne menadžere i sve manje formalne odnose. Mnogobrojne društvene i gospodarske promjene potakle su brojna poduzeća na preispitivanje svojih standarda ponašanja i razvija se sasvim jedan novi poslovni bonton usmjeren na zadovoljstvo zaposlenika, izgradnju prijateljske, srdačne, otvorene i opuštene radne atmosfere te izgradnju kvalitetnih partnerskih odnosa. Prema istraživanju iz 1997. godine koje je proveo Manchester Partners International, 40% menadžera nije bilo uspješno na svom novom poslu samo zato jer nisu uspjeli izgraditi dobre odnose sa suradnicima i s podređenima. Ako se šef loše odnosi prema svojim zaposlenicima ili ne vodi brigu o kvaliteti odnosa, takva radna sredina bit će puna poslovnih problema i loših odnosa s kupcima. Zato se nerijetko javlja i onaj iskrivljeni oblik ponašanja poznat pod imenom mobbing, koji predstavlja jedan specifični oblik psihičkog terora na radnom mjestu kroz različite oblike omalovažavanja, kritiziranja ili maltretiranja. U poduzećima gdje postoje mobberi, u pravilu je loša radna atmosfera i napeti međuljudski odnosi, što dovodi do radne neučinkovitosti i neefikasnosti. Najčešće je baš nebriga o međusobnim odnosima i ponašanju ona ključna karika koja odvaja uspješna poduzeća od neuspješnih. Stoga će ona poduzeća koja prije shvate nova pravila igre i koja se uspiju prije prilagoditi novom poslovnom bontonu imati veće šanse u zauzimanju kompetitivnih tržišnih pozicija.

Potrudimo se usvojiti nove standarde i vrijednosti koji sa sobom nose i nove stilove rukovođenja, ponašanja i komuniciranja, Menadžeri tzv. novog doba moraju zračiti pozitivnom energijom, trebaju biti "timski igrači" i osobe koje sa svojim suradnicima komuniciraju izravno, uljudno, otvoreno i opušteno. Njima je važno da se ljudi na poslu "osjećaju kao kod kuće" te su uvijek pristupačni i dostupni. U jednoj od svojih knjiga dr. Velimir Srića opisuje dobrog menadžera kao dupina, tj. kao osobu koja se voli igrati, koja zrači pozitivnom energijom i s kojom je ugodno biti. Nasuprot njemu su još uvijek nerijetki morski psi, tj. tradicionalni menadžeri koji su opasni, agresivni, kojih se ljudi boje jer oni kažnjavaju i "skidaju glave".

Promislimo, dakle,  malo o sebi i svojem ponašanju. Njegujmo samoga sebe. Bavimo se svojim ciljevima i svojom budućnošću, gledajmo naprijed.