U bankarskom poslovanju suvremenoga doba kvalitetna i pouzdana informatičko-komunikacijska infrastruktura važni je čimbenik uspjeha. Ericsson je svojim rješenjima u tom području upravo zbog kvalitete sustava i usluga privukao mnoge bankarske kuće. U našoj zemlji jedna od najznačajnijih bankarskih kuća koja svoj informacijsko-komunikacijski sustav temelji na Ericssonovim rješenjima je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Spona između švedskoga telekomunikacijskoga isporučitelja i te banke je, dakako, Ericssonova lokalna kompanija u Hrvatskoj - Ericsson Nikola Tesla. Bio je to povod za razgovor s Goranom Trninićem, voditeljem Službe općih, ekonomskih i tehničkih poslova u HBOR-u.

• HBOR s Ericssonom Nikolom Teslom surađuje mahom preko Službe općih, ekonomskih i tehničkih poslova, čiji ste voditelj. Što spada u djelokruga rada te organizacijske jedinice u HBOR-u?

Radi se o podršci osnovnim područjima poslovanja banke, a to su kreditna i garancijska aktivnost te poslovi osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika. U Službi se, između ostaloga, održavaju i svi tehnički podsustavi, planira se njihova nabava, zajedno s Direkcijom informatike osmišljavaju se strateški planovi za nadogradnju informacijsko-komunikacijskoga sustava te u tom kontekstu s Ericssonom Nikolom Teslom surađujemo već niz godina. Službu općih, ekonomskih i tehničkih poslova u HBOR-u vodim od 1996. godine i tada je banka raspolagala s Ericssonovim komunikacijskim sustavom. Nakon useljenja u poslovnu zgradu na zagrebačkom Strossmayerovom trgu, nabavili smo i sustav MD110, kojega smo nadograđivali na nove verzije kako su se one pojavljivale. Prije tri godine otvorili smo i poslovni prostor u Zelinskoj, a nedavno i u Bednjanskoj ulici te smo i te dvije lokacije opremili Ericssonovim MD110 sustavima koje smo bežično laserom povezali s poslovnom zgradom na Strossmayerovom trgu tako da se sve tri odvojene lokacije vide kao jedna centrala. Iz tih razloga smo se strateški opredijelili za dobavljača koji može podržati naše potrebe - kontinuirano unaprjeđenje sustava sigurnim novim uslugama te održavanje. U Ericssonu Nikoli Tesli našli smo u tom području pouzdanoga partnera i s njim surađujemo i više od deset godina.

• Spomenuli ste uvođenje novih usluga u HBOR-ov komunikacijski sustav. Je li riječ o specifičnim ili standardnim komunikacijskim uslugama?

Za sada je riječ o standardnim uslugama. Prije pet godina smo, doduše, kao druga banka u Hrvatskoj, odmah iza Hrvatske narodne banke, uveli lasersku vezu, što je za nas bio popriličan iskorak, imajući u vidu svojevrsni konzervatizam pri uvođenju novih tehnologija za koji smo se s dobrim razlogom opredijelili. Naime, zbog prirode našega posla moramo na raspolaganju imati informacijsko-komunikacijski sustav koji bez prekida, pouzdano i kvalitetno radi 24 sata na dan, 365 dana u godini. Kod nas sve uvijek mora funkcionirati, dakle mora postojati pričuvna opcija ako se u bilo kojem trenutku dogodi bilo kakav problem u informacijsko-komunikacijskim sustavima. Upravo zbog imperativa sigurnosti i pouzdanosti naš komunikacijski sustav nije u samoj špici tehnološkoga razvoja, zbog toga do sada nismo iskoristili sve što nam je Ericsson Nikola Tesla u mogućnosti ponuditi.

• U kojoj mjeri informacijsko-komunikacijski sustav kojim raspolažete podržava poslovanje banke?

Danas bankarstva bez suvremenih informacijsko-komunikacijskih mogućnosti gotovo i nema. Komunikacije su, uz informatičku podršku, ključni element našega poslovanja. Uz spomenute tri lokacije u Zagrebu HBOR je otvorio i podružnice u Splitu, Puli, Osijeku i Gospiću. Ovi uredi za sada nisu povezani s centrom, već koristimo infrastrukturu poslovnih prostora u kojima su oni smješteni. Međutim, ako se trend otvaranja podružnica nastavi, u skoroj budućnosti izgledna je potreba izgradnje naše korporativne informacijsko-komunikacijske mreže. No, ostavimo tu temu otvorenom dok ne bude pripremljena dugoročna strategija razvoja naše kuće koja je trenutačno u izradi. Želim ipak reći da prostora za nastavak suradnje s Ericssonom Nikolom Teslom ima.

• Na koji način se ta suradnja do sada odvijala?

Rekao bih da, općenito uzevši, postoje dva osnovna kanala suradnje. Jedan vid partnerstva realizira se na marketinško-prodajnom području. Tu smo ostvarili kvalitetnu suradnju s Petrom Želimirom Mateljanom kao Account menadžerom. Cijenimo i angažman Gorana Ivančića, projektanta koji je kvalitetno osmislio rješenja za naše komunikacijske potrebe. Drugi vid suradnje odvija se u području održavanja naših sustava, za što smo s Ericssonom Nikolom Teslom sklopili dugoročni ugovor. Podrška koju dobivamo od tima predvođenog Daliborom Ljubićem od velikoga nam je značaja s obzirom na već ranije spomenutu nužnost sigurnoga i neometanoga rada naših informacijsko-komunikacijskih sustava.

• Kako biste ocijenili dosadašnju suradnju s Ericssonom Nikolom Teslom?

Veoma smo zadovoljni suradnjom. U ovoj prigodi želio bih istaći kao je strateško opredjeljenje HBOR-a, kao domaće razvojno-izvozne banke, pojednostavljeno rečeno, ostvarivanje partnerske suradnje s hrvatskim tvrtkama i nabava roba, radova i usluga na domaćem tržištu, čime želimo aktivno poticati razvoj gospodarstva u našoj zemlji. Nažalost, to nije uvijek i u svim područjima moguće, pa stoga suradnju s Ericssonom Nikolom Teslom ističem kao dobar primjer sinergijskoga djelovanja domaćih kompanija, odnosno, domaće pameti, u osnaživanju ponude i poslovanja u Hrvatskoj.

J. Lončar

HBOR je državna razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske osnovana 1992. godine. Svojim poslovanjem kroz financiranje i osiguranje izvoza, poticanje razvitka malog i srednjeg poduzetništva, kreditiranjem razvoja gospodarstva i infrastrukturnih projekata, HBOR ostvaruje svoje strateške ciljeve koji su u skladu s razvojnom gospodarskom politikom Vlade Republike Hrvatske. Tijekom 2005. godine odobreno je 2,9 milijardi kuna kredita, 848 milijuna kuna garancija te je osiguran izvozni promet u vrijednosti od 468 milijuna kuna.

U Banci je zaposleno 240 djelatnika. Po kvalifikacijskoj strukturi zaposlenih, HBOR je daleko iznad prosjeka hrvatskog bankarskog sektora jer oko 70% zaposlenih ima visoku stručnu spremu, a među njima je osam magistara i dva doktora znanosti.