Umješnost u predviđanju kretanja cijene pojedine dionice ili tržišta u cjelini veoma je korisna vještina. Pritom analitičari najčešće pokušavaju procijeniti fer vrijednost dionice ili generalno stanje tržišta te tako odgovoriti na pitanje opravdanosti kupnje, prodaje ili držanja dionica.
Fundamentalna analiza se oslanja na procjenu temelja neke vrijednosnice, počevši s analizom raznovrsnih informacija od cjelokupnoga makroekonomskog okruženja do detalja u svezi s poslovanjem i financijskim učincima neke tvrtke. Investitor koji kupuje dionice na temelju fundamentalne analize pozornost će usmjeriti na dionice za koje smatra da su zbog nekog razloga trenutačno tržišno podcijenjene. Ako analiza pokaže da je procijenjena vrijednost dionice manja od njezine tržišne vrijednosti, nastojat će kupovati dionice dok njezina tržišna vrijednost ne dostigne procijenjenu realnu vrijednost.
Prvi i vjerojatno najsloženiji postupak za evaluaciju vrijednosnica na osnovi fundamentalne analize je model diskontiranja budućih novčanih tokova ili tzv. DCF analiza (Discounted Cash Flow Analysis). Pritom su bitna dva koraka: prognoza budućih novčanih tokova i diskontna stopa koja se u pravilu sastoji od nerizične kamatne stope i premije rizika na ulaganja. Budući da je iznimno teško čak i za profesionalce pripremiti ozbiljnu projekciju poslovnih trendova pojedine kompanije za nekoliko idućih godina, analitičari se često koriste i modelom komparativnih pokazatelja, pri čemu uspoređuju profitabilnost ili neke druge performanse vrijednosnica s drugim vrijednosnicama sličnih karakteristika, najčešće iz istog sektora. Najčešći komparativni pokazatelji vrednovanja dionica su bruto profitna marža, operativna marža te neto marža. Uz te pokazatelje često se koristi i povrat na imovinu (ROA) koji stavlja u omjer neto dobit u odnosu na ukupnu imovinu kompanije te povrat na kapital (ROE) koji stavlja u omjer neto dobit s dioničarskom glavnicom. Od ostalih fundamentalnih pokazatelja treba spomenuti i knjigovodstvenu vrijednost dionice (BVPS), kao i P/E pokazatelj koji stavlja u omjer tržišnu cijenu dionice sa zaradom po dionici. Postoji i veći broj sličnih omjera kojima je moguće uspoređivati poslovne rezultate tvrtki iz istog sektora kao npr. P/S (tržišna cijena dionice / ostvarena prodaja po dionici) i P/CF (tržišna cijena / novčani tok po dionici). Kod pokazatelja koji se računaju u odnosu na tržišnu cijenu dionice, manja vrijednost pokazatelja upućuje na veću podcijenjenost analizirane dionice. Pritom je bitno istaknuti da pokazatelje ne treba koristiti samostalno i izdvojeno od ostalih pokazatelja ili načina vrednovanja pojedine dionice, jer takav postupak može dovesti do pogrešne procjene investitora. U zadnjih godinu dana dio sudionika domaćeg tržišta uspješno je ulagao kupujući dionice čiji su omjeri bili ispod prosjeka usporedivih kompanija. Njihova očekivanja da će uz popularizaciju tržišta kapitala biti sve više investitora koji će dionice uspoređivati temeljem tih istih pokazatelja pokazala su se ispravnim. Danas je gotovo nemoguće na domaćem tržištu naći dionicu čiji je P/E manji od 10, a za veći broj dionica taj omjer je 20 i više, što signalizira da će kompaniji trebati 20 godina da zaradi iznos plaćen za dionicu. Jedino pravo opravdanje za ulaganje u takve dionice može biti očekivanje da će u budućnosti zarade porasti, te tako smanjiti P/E omjere i ostaviti prostora za rast cijene.
Za razliku od fundamentalne analize, tehnička analiza proučava kretanje cijena dionica ili nekog drugog financijskog instrumenta u prošlosti s ciljem predviđanja trenda kretanja cijene u budućnosti. Polazi od pretpostavke da kretanje cijena vrijednosnica nije slučajno nego slijedi određene zakonitosti koje se ponavljaju u ciklusima. Proučavanjem takvih pravilnosti u prošlosti , korištenjem grafova i indikatora, moguće je donekle predvidjeti i njihovo ponašanje u budućnosti. Tehničari ne negiraju utjecaj fundamentalnih faktora na cijenu dionica, ali napor za proučavanje ovih faktora smatraju suvišnim, zbog pretpostavke da je sama analiza cijena iz prošlosti u kojoj se odražava djelovanje ovih faktora dovoljno za predviđanje budućih tržišnih vrijednosti.
O. Gjenero
