Stres na radnom mjestu jedan je od najvećih uzroka profesionalnih bolesti i bolovanja u svijetu te je dijelom i uzrok problema gospodarstva među vodećim razvijenim zemljama. Menadžment naše kompanije i Sindikat radnika ETK prepoznali su važnost prevencije stresa na radnom mjestu te proveli istraživanje među zaposlenicima ETK, čiji je cilj bio prepoznati uzroke mogućeg stresa, tzv. stresore na razini kompanije te na razini pojedinih jedinica. Može se zaključiti da je stanje na razini cijele kompanije dobro, tj. da nijedna grupa stresora nije izražena u iznadprosječnoj mjeri. Međutim, identificirani su problemi u kompaniji koji mogu negativno utjecati na zadovoljstvo i zdravlje zaposlenika, a time i na efikasnost u izvršenju zadataka. Na temelju dobivenih rezultata, gdje je potrebno, planirat će se i provesti određene preventivne i popravne aktivnosti.

Neovisne psihologinje dr. sc. Majda Rijavec i dr. sc. Dubravka Miljković provele su istraživanje prisutnosti i važnosti organizacijskih i izvanorganizacijskih stresora u ETK. Cilj istraživanja bio je konstruirati upitnik za mjerenje radnih stresora prilagođen potrebama kompanije, odrediti intenzitet stresora na razini organizacije i pojedinih organizacijskih jedinica, usporediti organizacijske jedinice po vrsti i intenzitetu stresora te savjetovati moguće kurativne i preventivne mjere. Upitnik je izrađen na temelju obavljenih intervjua s našim zaposlenicima te standardnih upitnika koji se koriste za ispitivanja u ovom području u svijetu. Upitnik sadrži ukupno 78 tvrdnji koje je trebalo procijeniti s obzirom na to koliko se odnose na specifičnu situaciju na poslu, odnosno u životu, a potom i koliko je to što je u tvrdnji navedeno zaposleniku važno. Prisutnost, odnosno važnost pojedine tvrdnje trebalo je ocijeniti s 1 do 5. U konačnu verziju upitnika dodano je i 10 tvrdnji koje su vezane uz privatni život zaposlenika: krizne životne situacije koje, kako se pretpostavlja, mogu utjecati na procjenu i prisutnosti organizacijskih stresora i važnosti koja im se pripisuje. Upitnici su posebno dostavljeni za svaku organizacijsku jedinicu. Primjena je bila anonimna. Ispunjeni upitnici odlagali su se u za to predviđene kutije dostupne svim zaposlenicima. 

Na upitnik je odgovorilo 52 % zaposlenika. Faktorskom analizom rezultata upitnika izlučeno je sedam faktora, koji bi mogli utjecati na pojavu stresa. Na razini ETK, svaki od faktora procijenjen je od ispitanika kao važan, ali nije prisutan u mjeri koja bi ukazivala na povećanu prisutnost stresa. Granična vrijednost iznad koje se smatra da je stres prisutan u većoj mjeri iznosi 3,5, a svi faktori dobiveni analizom na razini ETK, čak su ispod vrijednosti 3. Dakle, može se zaključiti da je stanje na razini cijele kompanije dobro, tj. da nijedna grupa stresora nije izražena u iznadprosječnoj mjeri.
Kada je važnost stresora u pitanju, sve grupe stresora imaju prosječne procjene veće od 3,5, što ukazuje da su upitnikom doista ispitivani stresori koji su zaposlenicima jako važni.

Faktor preopterećenost sadrži ukupno 28 tvrdnji čiji je sadržaj vezan uz količinu posla i njegovu hitnost, nužnost stalnog učenja i usavršavanja te nedostatak vremena za privatne poslove. Najprisutnije su tvrdnje: Stalno moram učiti nove stvari; Postoje razdoblja pretjerane opterećenosti; Uvijek su svi poslovi hitni; Rokovi za obavljanje poslova su prekratki; Kvaliteta mog posla ovisi o prethodno obavljenom poslu drugih; Ne stižem pratiti sve nove stvari u struci; Moram vrlo brzo reagirati na temelju vrlo malo podataka.

Od svih tvrdnji koje se vezuju uz faktor uvjeti rada samo jedna opisuje stresor koji je značajan na razini cijele kompanije: U prostoru u kojem radim nemam ni malo privatnosti, a čak 36 % zaposlenih procjenjuje da se ova tvrdnja u potpunosti odnosi na njihovu situaciju na poslu.

Statistički značajna razlika postoji između ispitanika od 28-35 i 36-50 godina s jedne strane koji daju veće ukupne procjene prisutnosti stresora i onih najmlađih i najstarijih s druge strane čije procjene su niže. To se objašnjava činjenicom da mlađi još nemaju iskustva, nisu kritični, tek uče raditi i više su na to usmjereni, dok su oni najstariji i najtolerantniji: prihvaćaju stvari kakve jesu - ili zato jer im više nisu toliko važne ili zato jer misle kako se ionako ništa neće promijeniti.

Napominjemo da su sve vrijednosti ispod 3,00. Dakle, ni u jednoj grupi zaposlenika ukupna prosječna procjena prisutnosti stresora nije velika.

Najčešći izvanorganizacijski stresori (koje navodi preko 10%) zaposlenika su teža bolest člana uže obitelji, smrtni slučaj u užoj obitelji, vlastita ozbiljnija bolest ili ozljeda i veći financijski problemi.
Iz analize je vidljivo da zaposlenici  koji imaju stresore izvan posla procjenjuju da imaju više stresora na poslu. Pitanje je što je uzrok a što posljedica, no čini se ipak da u većem broju slučajeva izvanorganizacijski stresori uzrokuju povećanu osjetljivost za stres. Zaposlenici napeti dolaze na posao, pa lošije procjenjuju i rukovođenje i kolege s kolegama, imaju više problema u obavljanju posla, osjećaju se više opterećenima, u strahu i nesigurni.

Indikativna je prosječna ocjena od 3,88 dobivena na zadnje pitanje u upitniku: Vjerujete li da će rezultati ove ankete biti iskorišteni za poboljšanje uvjeta rada?  Naime, i ovdje su ocjene od 1 do 5: veća ocjena označava manji stupanj uvjerenja, pa se može zaključiti da zaposlenici većinom ne vjeruju da će se utvrđeni stresori ukloniti ili ublažiti.

Rezultati analize upitnika pokazuju i razlike prisutnosti stresora u pojedinim jedinicama, te je predložena temeljna strategija informiranja zaposlenika o rezultatima u okviru organizacijske jedinice, uključivanja zajedno s menadžerom, u traženje mogućih rješenja, te planiranja rješavanja problema što prije, kako bi se postigao dobar psihološki učinak.

G. Lipnjak

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu pa i u Hrvatskoj. Njihov udio u ukupnom mortalitetu u 2004. godini u našoj zemlji je iznosio 50,2%. Prema broju izgubljenih godina života uslijed prijevremenog umiranja, kardiovaskularne bolesti su na drugom mjestu, a druge su i na ljestvici uzroka bolničkog liječenja. Pozitivan pokazatelj je smanjenje dobno standardiziranih stopa smrtnosti, ali usporedna analiza s podacima za Europu pokazuje da i dalje treba intenzivno raditi na programima prevencije i promicanja zdravlja. U skladu s tim, na inicijativu liječnika naše ambulante, organiziraju se besplatni kardiološki pregledi. Internist kardiolog dr. Vladimir Jonke, iz poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju "Srčana", Draškovićeva 13, ordinira četvrtkom kada pada na parni datum od 8 do 12 sati. Besplatni pregledi kardiologa obavljat će se u prostoru ordinacije dr. Božene Kuk, a vrijeme pregleda može se dogovoriti telefonski na brojeve 3006 (sestra Marija) ili 3128 (sestra Marijana). Na pregled u dogovorenom terminu potrebno je donijeti svu dosadašnju liječničku dokumentaciju. Eventualne dodatne informacije mogu se dobiti kod dr. Božene Kuk na telefon 3260.