Search
Hrvatska
Konferencija GSM u Srednjoj i Istočnoj Europi 
Najbrže rastuća regija

Analize pokazuju kako je Srednja i Istočna Europa regija s najsnažnijim razvojem telekomunikacija na kontinentu

 

Potkraj listopada u Zagrebu je održana telekomunikacijska konferencija pod nazivom GSM u Srednjoj i Istočnoj Europi. Teme konferencije obrađivale su razne aspekte mobilnih komunikacija u Srednjoj i Istočnoj Europi, od strategija za povećavanje tržišnog udjela i prosječnog prihoda po korisniku, do tehničkih rješenja, mobilnih virtualnih mrežnih operatora i uvođenja treće generacije mobilnih usluga u regiji. Konferenciju je organizirala britanska tvrtka Informa Telecoms & Media, pod pokroviteljstvom krovne GSM udruge, GSM Association.

 

Konferencija je okupila važnije regionalne operatore, ponuditelje usluga i rješenja u ovome području, regulatore, analitičare i novinare iz 38 zemalja.

 

O samoj regiji i njezinoj važnosti u svijetu govorio je Kester Mann, analitičar Informe. Regija Srednje i Istočne Europe u lipnju ove godine imala je oko 220 milijuna korisnika mobilne telefonije, a prema predviđanjima Informe, broj korisnika mobilnih komunikacija do kraja ove godine premašit će brojku od 240 milijuna. Srednja i Istočna Europa, tržište je s najvećim rastom broja korisnika u svijetu i tijekom ove godine pozicionirala se na treće mjesto po broju korisnika u svijetu, premašivši Sjevernu Ameriku te u rujnu ove godine predstavlja 11.8 posto svjetskoga tržišta.

 

Važan trend u regiji je porast broja prepaid korisnika. Njihov broj je 2001. godine prvi put premašio broj postpaid korisnika, a danas oni čine oko 73 posto od ukupnoga broja korisnika mobilnih komunikacija u regiji. Po penetraciji su vodeće Litva, Češka i Estonija koje su premašile 100 posto (neki korisnici imaju po dvije SIM kartice), no postoje i zemlje s golemim potencijalom rasta broja korisnika (ispod 40 posto penetracije) poput Albanije, Azerbejdžana i Armenije. Hrvatska se po penetraciji nalazi na 9. od 14. mjesta s oko 65 posto korisnika mobilne telefonije.

 

Regiju karakterizira pad prosječnog prihoda po korisniku u tržištima u razvoju, dok neka od razvijenijih tržišta karakterizira porast. Prihodi od podatkovnih usluga su, s iznimkom Češke u kojoj se kreću oko 18 posto, ispod razine prosjeka u Zapadnoj Europi, koji se kreće oko 15 posto. Najpopularnija podatkovna usluga u regiji je slanje SMS poruka te postoje korisnici koji većinom komuniciraju samo na taj način. Litva (90 poruka mjesečno) i Hrvatska (65) nadmašile su zapadnoeuropski prosjek  od 39 poslanih poruka mjesečno. U području treće generacije mobilne komunikacije, u regiji je izdano 30 UMTS licenci u 12 zemalja, no većina investicija ovoga tipa nije imala greenfield karakter.

 

Okrugli stolovi

Tijekom konferencije su, uz niz prezentacija, organizirana dva okrugla stola. Prvi se bavio temom mobilnih virtualnih mrežnih operatora (MVNO) i njihovog utjecaja na tržište. Mobilni virtualni mrežni operatori ne posjeduju licenciranu radio frekvenciju, već samo prodaju usluge mobilne komunikacije putem mreže drugog mobilnog operatora. Za razliku od operatora s vlastitom mrežom kojih u svakoj od zemalja ove regije ima uglavnom barem dva ili više, virtualnih operatora je u regiji svega nekoliko. Usluge ovih operatora startale su u Danskoj 2000. godine i uz ostale čimbenike dovele do značajnoga pada cijena pretplata, cijena usluga mobilne komunikacije, kao i prosječnog prihoda po korisniku te do velikog porasta korisnika koji su promijenili operatora. S druge strane mobilni virtualni mrežni operatori nude postojećim operatorima s viškom kapaciteta mogućnost da ga prodaju i na taj način ostvare dodatne prihode. Na okruglom stolu je zaključeno da je ovo područje slabo regulirano u Srednjoj i Istočnoj Europi i da je nužna bolja regulacija s ciljem jasnijih odrednica poslovanja i u ovome segmentu.

 

Drugi okrugli stol bio je vezan uz izazove i mogućnosti koje treća generacija mobilnih komunikacija donosi operatorima. Sudionici su se osvrnuli na strategije za lansiranje 3G usluga i određivanje cijena ovih usluga te "killer" aplikacije u ovome području. Naglasili su važnost kvalitete 3G usluga te procesa učenja korisnika novim mogućnostima koje ove usluge nude. Uz to su istaknuli važnost davatelja sadržaja te model dijeljenja prihoda koji će zadovoljiti sve uključene u proces osiguravanja ovih usluga.

 

S. Marušić