Operatori i isporučitelji informacijsko-komunikacijskih usluga sve više pažnje posvećuju trendovima koje iniciraju mladi

Prema zadnjem globalno provedenom istraživanju Ericssonove agencije za istraživanje tržišta i praćenje trendova, Consumer & Enterprise Lab, postoje mnogi pokazatelji koji govore u prilog tomu da je segment mlađih korisnika telekomunikacijskih usluga vrlo zanimljiv davateljima telekomunikacijskih usluga zbog obujma prometa koji generiraju.

Studija je obuhvatila 14,934 osoba u dobi od 15 do 69 godina na sljedećim tržištima: Brazil, Kina, Japan, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Švedska, Velika Britanija i SAD. Studija pokazuje da je njih 71 posto kupilo svoj vlastiti mobilni telefon. Svoje telefonske račune plaća 82 posto ispitanih, a za 4 posto ispitanika to čini njihov poslodavac. U prosijeku, 46 posto korisnika mobilne telefonije su prepaid korisnici, a 48 posto su pretplatnici. Ostatak od 4 posto čine osobe koje su i prepaid korisnici i pretplatnici.

Kina i Francuska imaju najveći broj korisnika koji su pretplatnici, a istovremeno su i prepaid korisnici. Talijanskim, brazilskim i kineskim tržištem dominiraju prepaid korisnici, a ova kategorija korisnika gotovo ne postoji u Japanu.

Fiksni telefoni se u globalnim razmjerima više koriste nego mobilni, osim u SAD, Kini i Japanu. U Španjolskoj (24 posto), Francuskoj (23 posto) i Kini (19 posto), najuobičajenije je posjedovati mobilni telefon te istovremeno ne posjedovati fiksni telefon.

Većina korisnika mobilni telefon doživljava svojim privatnim telefonom, no percepcije korisnika iz različitih zemalja mogu biti različite: u Japanu i Kini, preko 30% korisnika smatra da jedan mobilni telefon treba služiti i za privatne i poslovne potrebe. Zanimljivo je da u SAD 10% korisnika mobilni telefon koriste svi članovi obitelji, poput fiksnog telefona.

Što se tiče obilježja samih uređaja, od posebne važnosti su veliki zasloni u boji te se smatra da će to u budućnosti predstavljati temeljni zahtjev za mobilne telefone.

Mobilna telefonija dosiže zasićenje u Europi i Japanu. Ovo dovodi do većega natjecanja među operatorima te pritiska na cijenu usluga, što pak rezultira većim interesom operatora prema povećanju učinkovitosti, i to uz pomoć novih tehnologija - poput IMS-a, na primjer. Uz to se predviđa da će operatori dalje povećati svoje marketinške napore usmjerene na usluge s dodanom vrijednošću (VAS - Value Added Services), kao i jačanje robne marke, s ciljem diferencijacije na tržištu. Na nezasićenim tržištima poput Kine i Brazila, nužno je usredotočiti se na pristupačnost terminala i odgovarajućih usluga, što bi trebalo dovesti do daljnje penetracije mobilne telefonije i na tim tržištima.

Govorna komunikacija i dalje predstavlja najviše korištenu funkciju na mobilnim telefonima, a iza nje slijedi SMS poručivanje. Usluge elektroničke pošte, online usluge te MMS i dalje nisu značajno raširene među korisnicima, osim u Japanu gdje se elektronička pošta i online usluge češće koriste.

Zanimanje za podatkovne usluge mobilne komunikacije i dalje raste. Japan i Velika Britanija u području podatkovnih usluga mobilne komunikacije vode glavnu ulogu, no globalno još nije došlo do velikog porasta u ovom segmentu mobilnih komunikacija. Funkcionalnosti poput snimanja video isječaka, igara i gledanja TV programa na mobilnom terminalu najviše zanimaju osobe koje privlače nove tehnologije i te usluge još nisu zanimljive većini korisnika. Za usluge pozicioniranja i dalje globalno postoji najveći interes, a mnogo korisnika zanima i video telefonija te elektronička pošta. Studije Consumer & Enterprise Laba pokazuju da će ciljane kampanje te segmentacija postati sve značajniji za kompanije koje žele postići uspjeh na masovnom tržištu.

Mlađi korisnici bit će privučeni naprednim uslugama koje im nude bogatije komunikacijske mogućnosti poput slanja slika i video isječaka te usluga namijenjenih zabavi korisnika, kao što su glazba i igre. Starije korisnike više privlače usluge koje nude razne pogodnosti i učinkovitost u svakodnevnom životu.

Mladi ljudi su pokretačka snaga globalnoga razvoja telekomunikacija. Oni definiraju značenje novih usluga i aplikacija, kada i zašto se nove usluge koriste. Upravo stoga, industrija mora obratiti posebnu pažnju na ponašanje i navike mlađih korisnika u ovome području.

Pripremio S. Marušić