U današnje je vrijeme ne samo dobro, nego i nužno potrebno znati strane jezike, no u svakodnevnom poslovnom životu često je potrebna profesionalna lingvistička usluga. Profesionalna služba prevođenja u Ericssonu Nikoli Tesli postoji već više od četrdeset godina. Najstariji njeni suradnici već su u mirovini, neki su se raspršili po svijetu, no tu je još uvijek "klub" prevoditelja organizacijski smještenih u nekoliko odjela.

U svojoj su dugogodišnjoj praksi prevoditelji predali tisuće stranica prevedenih tekstova, ali i usmeno prevodili na poslovnim sastancima i seminarima za kupce, često u zemlji, ponekad u inozemstvu. Susretali su ljude iz cijelog svijeta, od srednjoeuropskih i nordijskih do afričkih zemalja, od država i autonomnih pokrajina negdašnjeg Sovjetskog Saveza, preko Afganistana do Sirije, od Kine, Koreje do Kube i SAD, predstavnike, dakle, raznih naroda i narodnosti, što znači pripadnike različitih kultura, vjera i jezičnih zajednica te gradili prve mostove u sporazumijevanju. Prisustvovali su sastancima sa stranim državnim dužnosnicima i prije toga učili pravila protokolarnog ophođenja, npr. kako oslovljavati predsjednike i potpredsjednike vlada, ministre, veleposlanike i konzule; kad govoriti i kad čekati da te oslove i što se smije reći, a što ne; kakav je raspored sjedenja za stolom, u automobilu i druge pojedinosti. Zadatak je pritom bio onemogućiti ikakav, prvenstveno jezični nesporazum, uspostaviti srdačan ugođaj, prijateljsko ozračje i povjerenje. Nakon radnog dana nerijetko su gostima pomogli u kupnji, odveli ih na razgledavanje grada ili im bili pri ruci tijekom rješavanja administrativnih pitanja. Pri ovakvim se aktivnostima nametnula obveza čuvanja poslovne tajne, ali i diskrecija kao norma uljudnosti. U skladu s tim pravilom svaki će prevoditelj smjesta "zaboraviti" sve što je čuo, vidio i pročitao, a što spada u poslovnu tajnu ili jednostavno nije sadržaj koji treba znati više ljudi.

Poslovni zadaci iziskuju ne samo izvrsno znanje stranih jezika, nego i poznavanje i razumijevanje područja poslovanja kompanije, dakle tehnologije, financija, komercijalne prakse, pravnih finesa ugovora, nadalje poznavanje poslovnih politika kompanije, njene interne organizacije, internih propisa, metoda i standarda rada. Rokovi su u poslovnom životu neupitna obveza, a ako se odnose na opsežnu dokumentaciju koju treba prevesti, potrebni su ne samo brzina i učinkovitost nego i izdržljivost. Nije se jedanput dogodilo da prevoditelji odu kući s posla u kasne večernje ili sitne jutarnje sate.

Danas prevoditelji rade na osobnim računalima, isprobali su i neke prevodilačke programe, a Internet im često služi za semantičku i sintaktičku provjeru te kao baza podataka za jezičnu primjenu. Najčešće se u našoj kompaniji traže prijevodi na engleski i ruski jezik.

Profesionalni prevoditelji stručnjaci su za primijenjenu lingvistiku. Vrlo je raširena kriva predodžba o prevođenju kao o mehaničkoj vještini, dakle jednostavnoj zamjeni riječi jednog jezika riječima drugog jezika. To, dakako, nije tako, jer je svaki jezik isprepleten s određenom kulturom i stoga je razlika među jezicima vrlo komplicirana, a iza postupka prevođenja kriju se složene kognitivne operacije. Ne samo da riječi u različitim jezicima imaju različita značenja, nego su tu i cijele fraze, rečenice i odlomci koji pridonose značenju. Nadalje, međusobna interakcija riječi različita je u različitim situacijama (diskursima). Suvremene teorije prevođenja govore o transferu značenja, a ne oblika zadanih izvornikom. Prevoditelj mora imati sposobnost analize, uspoređivanja, kritičnog mišljenja i odlučivanja, što rezultira pravim odabirom riječi. Obično se kaže da je prijevod to bolji što ga manje kao prijevod prepoznajemo.

Dodatni faktori pridonose ukupnom značenju i utjecaju nekog teksta, i to često na suptilan način. Važna je vrsta teksta, npr. je li riječ o pismu ili ugovoru ili možda novinskom članku. Nadalje, važna je upotrijebljena metaforika, ona daje boju tekstu i dobar prijevod će ju sačuvati. Važna je i razlika između izravne tvrdnje i onog što je rečeno implicitno. I tu razliku dobar prijevod mora održati. Nadalje, bitan je i registar izražavanja, a to su varijeteti jezika koji su primjereni različitim društvenim okolnostima, pa tako jezik može biti pretjeran, ukočen, formalan, prisan, tehnički, ali i stil izražavanja, tj. jesu li riječi svakodnevne ili iz biranog jezika, itd.

Naposljetku, prevoditelj mora biti osjetljiv na ukupan kontekst i voditi računa o tomu komu je prijevod namijenjen. Priznat ćete, nimalo lak posao.

B. Ohnjec