Premda na okruglom stolu održanom 4. lipnja, posvećenom primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) i javno-privatnom partnerstvu u zdravstvu, HZZO nije još kvantitativno definirao nove modele financiranja PZZ-a, većina prisutnih složila se da predloženi model koji uključuje jačanje preventive te daljnji razvoj informatizacije sustava uz unaprjeđenje kvalitete usluga, ipak odražava promjenu pristupa i predstavlja značajan pozitivni pomak u organizaciji sustava.
Ovogodišnji budžet PZZ-a za svih njegovih petnaest djelatnosti, iznosi 3,7 milijardi kuna ili otprilike jednu trećinu cjelokupnog zdravstvenog budžeta, ali bi liječnici u PZZ-u trebali riješiti većinu, prema nekim izvorima i do četiri petine, svih slučajeva koji uđu u zdravstveni sustav. Nije stoga čudno da bi raspodjela tog novca ubuduće morala izravnije ovisiti i o kvaliteti usluge te uspješnosti liječenja. „Uvođenjem novog modela plaćanja u PZZ, od 2013. do 2015. godine, smanjit će tzv. glavarine po osiguraniku, ali će financiranje liječničkih timova uključivati i“hladni pogon“, plaćanje prema novoj „košarici“ zdravstvenih usluga te ključne pokazatelje uspješnosti i kvalitete, a posebno će se evidentirati i preventivni postupci“, najavila je Dubravka Pezelj-Duliba, pomoćnica ravnatelja HZZO-a za zdravstvenu zaštitu na okruglom stolu pod nazivom Primarna zdravstvena zaštita i javno-privatno partnerstvo u zdravstvu, u organizaciji magazina Banka i Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ). Novi model će napokon omogućiti osnivanje grupnih privatnih praksi, a uspješnost i kvaliteta zdravstvene skrbi na primarnoj razini bit će jednostavno mjerljive korištenjem podataka iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Hrvatske (CEZIH-a). Time bi, barem djelomično, bila riješena nepravda prema kojoj samozaposleni liječnici koncesionari imaju veći broj pacijenata i prosječno preko deset posto niže glavarine od svojih kolega u javnom sektoru po domovima zdravlja.
„U svakom slučaju, važno je ne smanjivati sredstva za primarnu zdravstvenu zaštitu jer ona rastu po nižoj stopi nego ukupni izdaci HZZO-a za zdravstvenu zaštitu, a k tome prošle godine udio izdataka za primarnu zaštitu, u odnosu na ukupne izdatke za zdravstvo, već smanjen s 19,7 na 16,8 posto ", upozorila je dr. Maja Vehovec s EIZ-a.
Dio rasprave bio je posvećen daljnjoj informatizaciji zdravstvenog sustava i uvođenju eNaručivanja i eKartona. Na primjedbe nekih liječnika kako će tada imati još manje vremena za pacijente, Tihomir Šicel, direktor prodaje i marketinga za industriju i društvo u Ericssonu Nikoli Tesli konstatirao je da onda očito treba bolje definirati poslovne procese koji se informatiziraju. „Upotreba ICT-a dugoročno štedi novac te ostavlja više vremena za pacijente, što dokazuju i dosadašnja iskustva iz prakse, a ako nije tako onda nešto nije u redu i potrebna je redefinicija ili unaprjeđenje“, rekao je Šicel. Sanja Predavec iz Ministarstva zdravlja potvrdila je da će novi model plaćanja ojačati preventivu koja je do sada, prema različitim analizama gotovo zanemarena.
Premda je i ovaj okrugli stol iz ciklusa analize našeg zdravstvenog sustava pokazao i dosta disonantnih mišljenja, sa zaključkom prema da se ipak osjeća pozitivno ozračje koje bi trebalo omogućiti unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite, složili su se gotovo svi prisutni, od liječnika do udruga pacijenata. Tome svoj prilog daje i upotreba suvremenih ICT rješenja što iz profitabilnih sustava eliminira škart, a u neprofitabilne unosi više etike i komunikacije među dionicima.
Kompanijske komunikacije Ericssona Nikole Tesle
