Sveučilište u Zagrebu i Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj u sklopu ciklusa predavanja “Hrvatska na pragu pristupanja Europskoj uniji” 18. siječnja u prepunoj auli Rektorata Sveučilišta organizirali su javnu tribinu o hrvatskom istraživačkom i visokoobrazovnom sustavu u kontekstu procesa integracije u Europsku uniju. Brojnim predstavnicima istraživačkih i visokoobrazovanih institucija, ministarstava, agencija i gospodarstva iz Republike Hrvatske uvodno su se obratili doc. dr. sc. Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu i šef Delegacije EU u RH g. Paul Vandoren te kroz dva pozvana izlaganja prof. Dr.sc. Saše Zelenike pomoćnika ministra za znanost i tehnologiju i mr.sc. Gordane Kovačević predsjednice Savjeta Zagrebačkog Sveučilišta i predsjednice Ericsson Nikole Tesle.

Ministar Jovanović istaknuo je da bi, s obzirom na vrlo važnu ulogu znanosti Hrvatska trebala značajnije doprinijeti ovom sektoru, a postotak izdvajanja iz proračuna manji od jedan posto smatra premalenim i nečim što treba mijenjati. Također je istaknuo potrebu ciljanog znanstveno-istraživačkog rada akademske zajednice povezanog sa stvarnim potrebama gospodarstva i konkretnim financijskim rezultatima ostvarenim na temelju doprinosa ove zajednice.

Rektor Bjeliš ocijenio je da će ulazak u EU otvoriti našim sustavima bitno veće mogućnosti i prostor za povezivanje za zajedničke nastupe s partnerima s kojima akademska zajednica već ima dobru suradnju ostvarenu u proteklom desetljeću, Naglasio je važnost donošenja strategije koja bi trebala još više pokrenuti inovacijski sustav koji je u Europi prepoznat kao jedan od značajnijih za razvoj gospodarstva i same Europske unije.

Paul Vandoren zadovoljan je interesom koji je Hrvatska dosad pokazivala za sudjelovanje u europskim inicijativama i programima te izrazio uvjerenje da su zahvaljujući tome vrijednosti EU već dobro poznate hrvatskim institucijama.

Prof. dr. sc. Saša Zelenika, pomoćnik ministra za znanost i tehnologiju u nastavku je izlagao na temu „Hrvatska znanost, obrazovanje i tehnologija na prekretnici – Kako promovirati Hrvatsku kao malu zemlju 'velikih umova'“ te istaknuo da u Hrvatskoj postoji izvanredan ljudski potencijal koji zbog sustava nije dovoljno iskorišten, a Europa pruža velike prilike, no samo o nama ovisi koliko ćemo biti uspješni i koliko ćemo te resurse iskoristiti.

O inovativnosti i razvojno istraživačkim aktivnostima u gospodarstvu na primjeru Ericssona Nikole Tesle govorila je mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica kompanije. Predstavila je strategiju kompanije u području razvojno istraživačkih i inovacijskih aktivnosti kao i kvalitetne i konkretne primjere suradnje s obrazovnom i znanstvenom zajednicom. Naglasila je da smo tijekom duge i uspješne povijesti, ostvarili respektabilne rezultate koji su Ericsson Nikolu Teslu pozicionirali kao kvalitetnu kompaniju u globalnoj organizaciji, a u Hrvatskoj smo pozicionirani kao jedan od najvećih izvoznika i najveći izvoznik upravo znanja i s ponosom kažemo da smo 'knowledge based' kompanija u kojoj je čovjek u prvom planu: „Naši se rezultati temelje ponajprije na znanju, stručnosti i inovativnosti zaposlenika što je kroz različita rješenja, proizvode i usluge prepoznato u regiji i globalno (npr. SIP protokol, e/m-zdravstvo, SIMU, MSC Server Blade Cluster, alat za dimenzioniranje 4G- LTE pristupne mreže  i brojni drugi) zatim kroz rad na FP6 i FP7 istraživačkim projektima u suradnji s brojnim europskim sveučilištima, institutima i kompanijama. Investiranje u razvoj, istraživanje i inovacije dugoročno osigurava konkurentnost  kompanija kao i države. Strategije modernih kompanija moraju biti utemeljene na razvoju istraživačkih centara, na znanju i inovacijama, a vrlo su bitne edukacija, kontinuirano učenje, ulaganje u razvoj novih vještina i kompetencija u svim područjima djelovanja i snažna poveznica između industrije i akademske zajednice. Stoga je vrlo važno da se i naša država strateški odredi prema i R&D&I aktivnostima te ih podrži kroz nove modele potpora i poticaja jer sadašnji u vremenima krize nisu dovoljni da bi se osigurale investicije i konkurentnost u tom području ali i na razini cijele zemlje. Ujedno je potrebno da se uz povećano ulaganje države u R&D&I područja (sada smo na skromnih 0,7% BDP koje ulažemo u takve aktivnosti) potiče visoko obrazovanje i smanji udio opterećenja gospodarstva manjim porezima i davanjima. Kompanije poput Ericssona Nikole Tesle ne mogu si dozvoliti da zastanu s ulaganjem u inovacije čak ni na mjesec dana jer onda jednostavno prestaju postojati na tržištu.“

Predstavnik Opće uprave Europske komisije za istraživanja i tehnologijski razvoj Alan Cross predstavio je mogućnosti i izazove za Hrvatsku u sklopu EU-ova Okvirnog programa za istraživanje „Horizon 2020“. Govorio je o ulozi visokog obrazovanja, istraživanja i znanosti u suvremenom društvu i o poticajima Europske unije za povezivanje znanosti s gospodarskim sektorom radi ostvarivanja inovacija i konkurentnosti. Posebice je, govoreći o industrijskom liderstvu, kao jednom od glavnih prioriteta EU do 2020 godine, istaknuo područje e-zdravstva kao jedno od izrazito važnih područja u sklopu programa.

Na tribini kroz diskusiju su sudjelovali i akademik Leo Budin, prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Partnerskog vijeća Grada Zagreba, dr. sc. Danica Ramljak, ravnateljica Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Petar Pervan, ravnatelj Instituta za fiziku, Matija Derk, pomoćnik ministra, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dr.sc. Dalibor Marijanović, direktor BICRO-a, mr. sc. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, dr. sc. Stjepan Car, predsjednik Končar- Instituta za elektroniku, dr. sc. Radan Spaventi, predsjednik Uprave Galapagos istraživačkog centra d.o.o., prof.dr. Vedran Mornar i mnogi drugi.

Kompanijske komunikacije Ericssona Nikole Tesle