U Splitu djeluje kvalitetan tim stručnjaka Ericssona Nikole Tesle koji prezentiraju kompaniju kao organizaciju koja je sposobna pružiti brzu i kvalitetnu podršku kupcima Ericssonovih proizvoda i rješenja.

Prije više od dva desetljeća grupa stručnjaka današnje kompanije Ericsson Nikola Tesla spakirala je nekoliko kutija uredske opreme i materijala te se iz Zagreba uputila u Split na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) koji je kompaniji ustupio prostor u kojemu je ova grupa imala raditi na istraživačko-razvojnim programima, zajedno sa stručnjacima Fakulteta. Iz te je jezgre izrastao najveći telekomunikacijski istraživačko-razvojni centar u Dalmaciji. Danas Ericsson Nikola Tesla u Splitu zapošljava više od stotinu i pedeset stručnjaka koji rade na istraživačko-razvojnim projektima. Upoznajmo pobliže njihove trenutačne aktivnosti kroz kratke osvrte nekoliko članova ovoga snažnoga stručnoga tima.

Alen Bulić: Odgovornosti koje sežu i do Kine
U istraživačko-razvojnom centru radim šest godina, a moj posao je usko vezan uz razvoj signalizacijskih sustava u jezgrenim mrežama. Sada radim u okviru projekta vezanog uz upravljanje TSS sustavima te obavljam poslove OPM podrške i planiranja razvoja novih produkata u fiksnim mrežama. U posljednjih nekoliko mjeseci radim i na vođenju aktivnosti koje naš razvojni centar ima u Ericssonovom centru u Šangaju.

Za obavljanje ovih aktivnosti uz neophodno tehničko znanje, odnosno, poznavanje signalizacijskih sustava i načina njihove implementacije, nužna je i komunikativnost i fleksibilnost u radu, budući da kupci za koje radimo često ne biraju ni mjesto ni vrijeme za postavljanje upita i zahtjeva.
Moram posebno napomenuti da bi moj posao bilo nemoguće efikasno obavljati bez izuzetne susretljivosti i razumijevanja kolega, kako unutar moga odjela tako i unutar cijeloga razvojnoga centra.
Posao koji je ponekad izuzetno zahtijevan predstavlja izazov s kojim se svakodnevno suočavam, tako da motiva za daljnje dokazivanje ne nedostaje.

Nataša Karlović : Kreiranje protokola iscrpljuje i nadahnjuje
U posljednje vrijeme intenzivno radim na razvoju rješenja za VoIP protokole u okvirima Ericssona. Dugo sam radila na razvoju H.323 protokola unutar Wln 3.1 projekta te sam nedavno počela raditi na protokolu za inicijaciju sesije (SIP/SIP-T) kao autor studije provedivosti, u sklopu WL4.0 projekta. Cilj studije je detaljno opisati tehničko rješenje za određenu funkciju. Budući da sam tek počela raditi s tim protokolom još uvijek puno učim. Iskustvo rada na H.323 protokolu mi uvelike pomaže, jednako kao i potpora iskusnijih kolega.
U trenucima kada je to najpotrebnije, bilo zbog skore isporuke produkta, otkrivenih grešaka u radu ili nečega trećeg, svi znamo bezrezervno prionuti i pokušati zajedničkim snagama riješiti problem. Nastojimo zajednički poraditi i na tome da se problemi izbjegnu u samom startu. Za mene rad u ovom području predstavlja veliki izazov, a ujedno je i stalni poticaj za usavršavanje, koje smatram jednom od najvažnijih karika u razvoju mog poslovnog puta.

Ivana Šerić: Da bi aktivnosti nesmetano tekle
Kada se kolegama u uredu dogodi da nešto na njihovoj radnoj stanici ili računalu ne radi kako treba ili uopće ne radi, tada se zna koga treba zvati. Uz moje kolege, već šest mjeseci, i ja sam tu da pomognem. Moj posao se, dakle, odnosi na pomoć korisnicima, otkrivanje i rješavanje nepravilnosti u radu računala, radnih stanica te na administraciju. Za obavljanje radnih zadaća potrebno mi je široko poznavanje rada mreže, njenih protokola, medija, topologije, operacijskih sustava Windows i Solaris te poznavanje rada i strukture alata kojim se najčešće služim, tzv. ClearCasea. Rad s ljudima mi predstavlja veselje, a kvalitetna i konstruktivna komunikacija čini obavljanje posla ugodnim.
U radu se stalno suočavam s nekim novim problemima i greškama koje treba što prije i jednostavnije ukloniti. Bitno je korisniku omogućiti nesmetan rad, da može dobiti sve informacije što brže, bez grešaka i da su mu potrebni alati stalno na raspolaganju. U trenucima kada nastane kakav problem treba znati biti snalažljiv. Biti okružen stručnim i iskusnim ljudima je jedna od najvažnijih stvari jer ovako široko područje djelovanja može se pokriti samo timom ljudi koji se međusobno pomažu i savjetuju.
Stalno stručno usavršavanje i učenje je jako bitno i drago mi je što ovdje imam tu mogućnost. Brzi razvoj tehnologije ne dozvoljava opuštanje. Kvaliteta posla koji obavljam ovisi upravo o konstantnom educiranju i praćenju razvoja tehnologije.

Ivan Graovac: Raznovrsnost zadaća iziskuje širinu znanja
Radim u odjelu koji je oformljen prije tek nešto više od godinu dana i koji sudjeluje u tri velika projekta. U sklopu prvoga imamo osnovni zadatak ispitati redizajnirani AXE hardver (tzv. green HW), koji podliježe direktivama o očuvanju okoliša i održivom razvoju. Drugi projekt odnosi se na integracijsko-verifikacijske usluge, a prema projektnom planu, taj posao će se u idućih pola godine privesti kraju. Treći, tek započeti projekt predstavlja logičan nastavak dosadašnjeg posla u okviru integracijskih i verifikacijskih testiranja. Uz to, sudjelujemo i na usavršavanju različitih istraživačko-razvojnih procesa i strategija, zajedno sa sličnim centrima u Njemačkoj i Kanadi.
Za obavljanje ovako zahtjevnih i složenih zadaća moramo poznavati signalizacijske protokole i u jezgrenom i u pristupnom dijelu mreže. Također, nužan preduvjet je poznavanje AXE i CNCS (Core Network Circuit Switch) mrežne arhitekture te procedura za upravljanje GSM i WCDMA pozivima. Uz to, za uspješan rad potrebno je poznavanje određenih alata, a važno je i poznavanje standardnih Ericssonovih baza podataka. 
Posao je pun izazova i omogućava članovima tima rad na onom segmentu koji se najbolje poklapa s njihovim preferencijama i profesionalnim ciljevima, što u konačnici podiže razinu zadovoljstva svakog zaposlenika. Konačno, na lokaciji u Splitu uskoro će biti instaliran i radio dio mreže, koji će omogućiti izvođenje testova iz Splita za GSM i UMTS aplikacije, uz korištenje infrastrukture na udaljenim lokacijama unutar Ericssona).

Ivica Ćubić: Snagu moramo crpiti iz nas samih
U Splitu radi i tim stručnjaka koji djeluju u sklopu istraživačkoga odjela ETK Instituta za telekomunikacije. Program rada ove grupe je usko povezan sa suradnjom sa splitskim FESB-om, koja je definirana dugoročnim Sporazumom o suradnji na istraživanju iz područja telekomunikacija potpisanim 2000 godine. Aktualni projekt S-Net otvoren je u listopadu 2005., a on se bavi analizom mobilnih ad-hoc i senzorskih mreža s pozicije primjene u telekomunikacijama kao ekstenzije pristupnih mreža za pristup postojećim uslugama i kao pouzdan instrument za opažanje stvarnosti. Mobilne ad-hoc i senzorske mreže su primjenljive u postojećim uslugama, a posebne su zanimljive nove usluge zasnovane na takovim mrežama.

Najvažniji preduvjet za rad na istraživanju je imaginacija i kreativnost. Kao u svakom istraživanju obim posla i rezultati su teško predvidljivi pa je važna i ustrajnost, katkada, rekao bih, čak i tvrdoglavost. Potrebne su i klasične informatičke i programerske, "zanatske" vještine kako bi se ideje i koncepti mogli u određenom stupnju materijalizirati radi relevantne procjene i privlačenja pažnje sponzora. Možda bi se mogli malo više pozabaviti Teslinim metodama "misaonog dizajniranja", brže je i učinkovitije. Pored toga svega pokušava se izbalansirati i znanstvena komponenta, tj. sudjelovanje na znanstvenim konferencijama s radovima iz područja kojim se bavimo. Pri tomu smo svjesni da radimo u kreativnom i uzbudljivom području, ali i toga da sve moramo crpiti iz nas samih.

Zoran Tripalo: Odlučan, predan i kompetentan tim
Posljednje dvije i pol godine mog rada obilježene su protokolom H.323. Najprije je, kroz projekt Wireline 3.1, u AXE komponentu telefonskog poslužitelja (TeS - Telephony Server) trebalo ugraditi podršku za taj VoIP protokol i razviti funkciju H.323 pristupnika od nule. To je bio, vremenski i funkcionalno, veliki izazov koji je zahtijevao odlučan, predan i kompetentan tim. Poznavanje već podržanih signalizacijskih protokola, kao i sustava AXE i arhitekture EIN mrežnog rješenja su uvelike pridonijele uspješnom odgovoru na postavljeni izazov. Međutim, bilo je potrebno imati snage i volje te u kratkom vremenu zaroniti u taj potpuno novi VoIP svijet i upoznati arhitekturu, mrežne elemente, signalizacijske protokole i procedure. Predstavlja mi veliko zadovoljstvo što sam bio dio tima koji je ovaj posao odradio na jedini mogući način - kao da je ETK njihova privatna tvrtka.
Uspješno završen dizajn projekt je za većinu članova tima značio početak novih poslova, prelazak na druge platforme, a za neke i u druge organizacije u korporaciji Ericsson. Za mene osobno, kao i za još nekolicinu kolega, to nije bio kraj projekta nego početak druge faze, podrške isporučenog rješenja. EIN 3.1 mrežno rješenje je sad dostupno na tržištu i brojni operatori su ga već kupili i uključuju ga u svoje mreže. Američki MCI WorldCom, KoreaTelecom i ONSE u Republici Koreji, ONI u Portugalu, britanski Reach, te TeliaSonera u Švedskoj su operatori koji uvelike koriste novu EIN 3.1 funkciju H.323 pristupnika. Naravno da u tim fazama postoje brojna pitanja vezana uz konfiguraciju, korištenje i rad te funkcije. Stoga je i organiziran H.323 OPM help desk preko kojega odgovaramo na takva pitanja i pomažemo u rješavanju problema i otklanjanju grešaka. Iskustva stečena na ovaj način sigurno će biti dragocjena pri daljnjem razvoju funkcije H.323 pristupnika u okvirima sljedećeg projekta.

Jakša Alfirević: Borba s rokovima
Podrška projektima u okviru testiranja i pripreme za testiranje važan je dio posla splitskoga dijela ETK Instituta za telekomunikacije. Riječ je o kompletnoj logistici koja obuhvaća brigu o cjelokupnoj pripremi testne okoline, alata za testiranje, brigu o hardverskoj logistici, planiranju testiranja i resursa potrebnih za testiranje. Uspješnost ispunjavanja naših ciljeva usko je povezana sa stalnim podizanjem kompetencija na širokom području, od metoda testiranja, alata do usvajanja novih hardverskih i softverskih modela. Neminovnost u našem poslu je svakodnevna borba s rokovima, potreba stalnog i brzog usvajanja znanja, susreti s novim tehnologijama i njihovo savladavanje u hodu. Pritisak je stoga neminovan. Rad bi u takvim uvjetima bio nemoguć bez izvanredne suradnje članova našega malobrojnog splitskog tima, koji radi zajedno već 20-tak godina, i bez naših zagrebačkih kolega, tako da, što se nas tiče, geografska udaljenost ne postoji. Na kraju, rad u ovakvom okruženju i na ovakvim radnim zadacima, donosi i ogromno iskustvo u sistemskim poslovima i sagledavanju sustava u cjelini te konkretne rezultate rada, za razliku od apstraktnog programskog dizajniranja.

Joško Ravlić: Projekt kao način rada
Rad u projektnoj organizaciji postaje sve važniji način obavljanja radnih zadataka. U ETK Institutu radi oko četrdeset kolega i kolegica na upravljanju projektima, a mi u Splitu imamo odgovornost za ATM područje te dio TSS područja. Rad u našim projektima je izuzetno dinamičan i svaki dan donosi neki novi izazov jer se ne može predvidjeti s koje lokacije u svijetu na kojoj je instaliran Ericssonov softver će sutra stići zahtjev za podršku ili rješavanje nekoga problema. Članovi projekta imaju mogućnost u izravnom kontaktu s kupcima dobiti povratnu informaciju o kvaliteti naših produkata. U više navrata članovi našega tima sudjelovali su u radu Ericssonovih integracijsko-verifikacijskih organizacija te su rješavali probleme izravno na lokaciji kupca.
Spoj iskustva i mladosti pokazao se dobitnom kombinacijom. Kolege s dosta iskustva u okviru naših projekata svoje iskustvo i znanje prenose na mlađe kolege i kolegice koji pokazuju da ih Ericsson i okolina u kojoj rade motiviraju na svakodnevno usavršavanje.
Kontinuirano dobri rezultati koje ostvarujemo značajno doprinose rezultatima ETK Instituta za telekomunikacije te ukazuju na to da imamo kvalitetan tim stručnjaka koji prezentiraju našu kompaniju kao organizaciju koja je sposobna pružiti brzu i kvalitetnu podršku kupcima Ericssonovih proizvoda i rješenja. 

Pripremili D. Marušić i J. Lončar