Pod visokom pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ive Josipovića u Hotelu „Antunović“ u Zagrebu 18. svibnja 2011. održan je 1.kongres hrvatskih menadžera i poduzetnika, čiji su suorganizatori Hrvatsko udruženja menadžera i poduzetnika CROMA, Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Hrvatska udruga poslodavaca. U cilju stvaranja dugoročnih perspektiva rasta, hrvatski menadžeri i poduzetnici pokrenuli su izradu strateškog dokumenta čiji će sadržajni okvir i generalni smjer odrediti vodeći čelnici gospodarstva Hrvatske, a koji će biti proslijeđen državnim institucijama. Stoga je glavni cilj 1. kongresa hrvatskih menadžera i poduzetnika bio stvoriti konkretan okvir za Masterplan razvoja hrvatskog gospodarstva s fokusom na reindustrijalizaciju.

Moderator ovog skupa Vladimir Ferdelji, predsjednik CROME i predsjednik uprave Elektrokontakta istaknuo je da bi Masterplan trebao predstavljati strateški preokret u gospodarskoj strategiji. Masterplan ima deset glavnih područja promjena, a to su koordinirana promjena monetarne i fiskalne politike, promjena načina upravljanja državnim poduzećima, optimiziranje razvoja proizvodnje i industrije u skladu sa statusom priključenja EU, rješavanje nelikvidnosti, smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj s ciljem efikasnije i jeftinije uprave, efikasnija energetska politika, efikasnije zakonodavstvo i pravosuđe, uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje te promjene u ostalim područjima. Naglasio je da Hrvatskoj treba jaka proizvodnja, a strateški zaokret prema reindustrijalizaciji prvi je korak ka oporavku i izlasku iz krize. Dosadašnja makroekonomska politika u kojoj je rast zasnovan na uslugama, zaduživanju, potrošnji, prodaji imovine i gašenju industrije je potrošena, a rješenje je u novoj doktrini u kojoj su proizvodnja i industrija osnova razvoja, rekao je Ferdelji.

Skup je pozdravio predsjednikov savjetnik za gospodarstvo prof. dr. sc. Boris Cota koji je istaknuo da Hrvatska treba novi model rasta. Smatra da prilagodbu novom modelu rasta ne treba pratiti radikalna reforma tržišta rada već smjer prema “fleksigurnosti” te da Hrvatska mora pokušati razviti visokotehnološko gospodarstvo. Ovo je potrebno da bi se pokrenuo razvoj te osigurala manja nezaposlenost i veći standard.

Svoju viziju razvoja gospodarstva izlagala je i predsjednica Ericssona Nikole Tesle, mr.sc. Gordana Kovačević koja je skup pozdravila i ispred Hrvatske gospodarske komore u kojoj ima funkciju potpredsjednice za gospodarstvo. U svojem izlaganju pokazala je analizu konkurentnosti Hrvatske i indeks ICT konkurentnosti. Hrvatska se, prema pokazateljima Svjetskog ekonomskog foruma, po ICT konkurentnosti nalazi na 54. poziciji između 138 zemalja te je po ukupnoj ocjeni ICT konkurentnosti, u odnosu na prošlu godinu, realno izgubila tri pozicije, a za pet pozicija pala je u zadnje dvije godine te se, na žalost, nastavila udaljavati od „Top 50“ zemalja. Informacijsko-komunikacijske tehnologije istaknula kao istinski pokretač razvoja društva i gospodarskog oporavka. Predstavila je i globalne trendove u razvoju i primjeni ICT, smjernice digitalne Agende EU te predložila konkretne preporuke vezane za gospodarski oporavak: usmjeriti se na prioritetna područja, poticati brži razvoj ICT industrije, povezati znanost, obrazovanje i gospodarstvo, tehnologiju učiniti dostupnu svima, razviti elektroničku javnu upravu te E-poslovanje implementirati u sve sredine i procese. Uz to što je ICT važan kao profitabilna grana industrije, ona donosi koristi mnogim drugim područjima poslovanja, od bržeg razvoja i efikasnijeg rada do troškovne učinkovitosti. Uz navedeno, ICT donosi niz prednosti građanima, poput zdravstvene skrbi, obrazovanja, infrastrukture i javne sigurnosti, a pritom ne treba zaboraviti ni utjecaj na smanjenje emisije ugljičnog dioksida. Predstavila je i uspješne primjere implementacije ICT tehnologija, između ostalog, rješenja Ericssona Nikole Tesle u području e-zdravstva i inteligentnih prometnih sustava, a dodala je i da je kompanija najveći hrvatski ICT izvoznik te prva hrvatska kompanija po izvozu znanja. Istaknula je da treba povećati i stimulirati ulaganja u ICT istraživačko-razvojne aktivnosti koja su prošle godine u Hrvatskoj iznosile svega 0,8% bruto društvenog proizvoda, a smatra da je ostvarivo da ona do 2015. godine dođu na razinu od 2%. Njezina vizija Hrvatske u 2020. godini, uz prosječni godišnji rast broja korisnika širokopojasnog pristupa od 15% rezultira 100% penetracijom širokopojasnog interneta, što donosi niz dobrobiti: 270 tisuća novih radnih mjesta za sve profile visokoobrazovanih stručnjaka, rast BDP-a za 30% temeljem primjene novih tehnologija (u odnosu na 2010.) te “zeleno” gospodarstvo temeljeno na novim tehnologijama. Svoje je izlaganje zaključila tvrdnjom da ICT sektor izravno utječe na ukupni rast nacionalnog gospodarstva, povećanje konkurentnosti ostalih sektora, izvozni potencijal domaće industrije i održivi razvoj društva.

Uslijedio je niz izlaganja gospodarstvenika i otvorena rasprava o masterplanu te skupština HUM-CROME.

Kompanijske komunikacije Ericssona Nikole Tesle